🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
25. 01. 1999.

SADRZAJ:

POLITIKA
1.  VLADO HABJANA: NEKA TUDJMAN POPUSTI NA PIRANSKOM ZALJEVU I SAVUDRIJI, A
KUCAN NA     CESTAMA
2.  OPORBENI PARTNERI NECE GOTOVCEV PROGRAM
3.  PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA VUKOVIC PONUDIO OSTAVKU!
4.  I HRANJSKI ODLAZI, PROMJENE I U USTAVNOM SUDU?
5.  OSNOVANA ZAJEDNICA UMIROVLJENIKA HDZ-A

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

POLITIKA

***

1. Vlado Zagorac, Vecernji list, 25. sijecnja 1999., str. 6.
Vlado Habjana: NEKA TUDjMAN POPUSTI NA PIRANSKOM ZALJEVU I SAVUDRIJI, A
KUCAN NA CESTAMA

Jesu li Hrvati kajkavski Slovenci ili su Slovenci podalpski Hrvati? Kako je
nastajala i jos nastaje hrvatsko - slovenska drzavna granica? Kakav je
utjecaj beogradskoga centralizma na granicu u Istri? Kako ce se razmrsiti
balkanski cvor? Zasto Slovenija "izolira" Hrvatsku od Europe i kako ce
Slovenci "izaci" iz Piranskoga zaljeva? Pitanja su to o kojima u knjizi
"Medasi slovenske povijesti" pise i za "Vecernji list" govori slovenski
povjesnicar Vlado Habjan (80) koji je neko vrijeme bio clanom slovenske
komisije za granicu.

- Citav problem izmedju Slovenije i Hrvatske treba gledati u kontekstu
razdruzivanja Jugoslavije, gdje je kopnena granica manji problem, a svuda
ce biti veliki problemi na moru. Uz pitanja Piranskoga zaljeva i Prevlake,
otvara se i pitanje Neuma, a glavni je krivac beogradski centralizam
(potpomognut slovenskim centralistima), koji je u jednakoj mjeri pogodio i
Slovence i Hrvate.

Nepravda koja je poslije Drugoga svjetskog rata ucinjena Hrvatskoj, kad je
izgubila Boku kotorsku i istocni Srijem, ponovila se prema Sloveniji kad
je, u korist Hrvatske, ostala bez Savudrije, sto sada onemogucuje normalno
djelovanje koparskoga pristanista i neposredan izlaz iz Piranskoga zaljeva
u medjunarodne jadranske vode. Znacenje kakvo ima Prevlaka za Hrvatsku ima
Savudrija za Sloveniju. Tito i Kardelj racunali su na to da ce Slovenci
dobiti teritorij uz Socu duz Trsta i Gorice, pa je 700 godina stara
piranska opcina, koja ukljucuje Kastel i Savudriju, na stetu Slovenaca,
podijeljena izmedju Hrvatske i Slovenije.

* Stanje oko Piranskoga zaljeva i Savudrije prilicno je jasno...

- Da, problem je drugdje. Valja biti posten i objektivan i preriia
hrvatskoj strani. Sva hrvatska vaznija mjesta (Cakovec, Varazdin, Zagreb,
Karlovac, Rijeka) prakticno su "na slovenskoj granici", a nijedna drzava ne
zeli svoje najvaznije gradove imati u tom pojasu. Hrvatska je objektivno
pogodjena i Sloveniju dozivljava kao nepotreban prostor koji joj
onemogucava pristup Europi, koja za Hrvatsku pocinje u Austriji i Italiji.

* Hrvatskoj su otezane kopnene komunikacije.

- Tocno. Kao sto Slovenija ne zeli imati zatvoreno more, tako ni Hrvatskoj
ne odgovara sadasnja cestovna izolacija. Zato bi Hrvatska kod Piranskog
zaljeva i Savudrije trebala popustiti, a Slovenija bi trebala popustiti kod
cesta i dooustiti Hrvatskoj da se prometnicama poveze s Europom. Nije dobro
Hrvatsku drzati u takvoj izolaciji. Nasi bi politicki vode, ukljucivsi
Kucana i Tudjmana, napravili pametan kompromis kada bi se tako dogovorili.
U politici je tako da ne mozes nesto dobiti ako za uzvrat nesto ne das.

* Kako bi onda izgledala morska granica?

- Da bi koparsko pristaniste moglo u svim situacijama normalno
funkcionirati (toliko sam povjesnicar da vise vjerujem u vjecne konflikte
nego u vjecni mir), Slovenija treba imati Savudriju. Sada neki nasi ljudi,
u koje se ne ubrajam, zahtijevaju granicu na Mirni, ali ja govorim o juznoj
granici Slobodnog trscanskog teritorija (STT). Takav je razgovor laksi jer
zemljovidi o tome postoje u New Yorku i Moskvi. Problem je svakako
viseznacan i za mene vrlo bolan jer koparsko pristaniste ne moze slobodno
funkcionirati ako nema cijeli Piranski zaljev i, svakako, Savudriju.

Povijesni dokumenti

* Kako u svoj povijesni kontekst ukljucujete dva povijesno vazna dokumenta
(temeljna ustavna povelja i Izjava o dobrim namjerama) kojima je Slovenija
izjavila da svoj dio jugoslavenske drzavne granice i republicku granicu s
Hrvatskom, kakva je bila 25. lipnja 1991. godine, priznaje kao drzavnu
granicu Republike Slovenije i na tom temelju postala medjunarodno priznatom
drzavom?

- Sasvim ste u pravu, to jesu povijesni dokumenti. No, valja znati da je
jugoslavenska drzava bila centralisticka te da nije marila za lokalne
granice medju republikama. Tako nije bilo jasno gdje je u dolini Dragonje
bila slovensko - hrvatska granica. Je li to bilo staro korito Dragonje,
kanal Sv. Odorika, ili je to bila katastarska granica? Slovenski su clanovi
drzavne komisije za granicu bili vrlo mlitavi, a kad su mene ukljucili u
komisiju, dogovoreno je da se ustraje na katastarskoj granici. Tada sam
upoznat s nekim dokumentima hrvatske Vlade kojima se predlaze da se granica
pomakne prema aerodromu Secovlje da bi i Hrvatska suupravljala tim aerodromom.

***

2. J. Popovic, Vecernji list, 24. sijecnja 1999., str. 5.
OPORBENI PARTNERI NECE GOTOVCEV PROGRAM

Liberalna stranka predstavila je u petak svoj gospodarski program u kojem
nudi cetverogodisnji program razvoja i izisla je s jednom, pomalo
neocekivanom, ponudom da i ostatak oporbene sestorke prihvati njihov
gospodarski program. Ponuda je neocekivana jer posljednjih tjedana sve vise
stranaka predstavlja svoje konacne gospodarske programe koji ce, vise ili
manje sazeti, biti i dio predizbornoga predstavljanja biracima. Cudi,
stoga, ideja LSa da tim vec uglavnom dovrsenim strategijama hrvatskoga
razvoja nudi svoju. Je li rijec o potezu stranke koja nije dovoljno sigurna
u vlastiti nastup pa na izbore planira izici zajedno s jos nekim, ili pak o
uvjerenju da je gospodarski program - u cijem su stvaranju sudjelovala i
tri izvanstranacka ekonomska strucnjaka: dr. Mladen Vedris, Guste Santini i
dr. Drazen Kalogjera - najbolji?

Iako nema sumnje da ce sve stranke sestorke u svojim gospodarskim
programima doticati odredjene teme (nezaposlenost, privatizaciju,
nelikvidnost, izvoz, socijalnu politiku) i nuditi ponekad vrlo slicna
rjesenja, tesko je povjerovati da ce neka od njih preuzeti program
liberala. Nije zato iskljucena mogucnost da ga preuzme neka od manjih
stranaka, koja nije dovoljno ekipirana za slozenije kreiranje gospodarskoga
programa, a mogle bi joj dobro zazvucati ideje o ubrzanom gospodarskom
rastu, zaustavljanju nezaposlenosti, smanjenju proracunskih stavki ili
preraspodjela 35 posto ukupnih drzavnih prihoda za razvoj lokalne samouprave.

Razlog neprihvacanja unutar sestorke nije samo eventualna tastina
stranackih strucnjaka za gospodarstvo, vec stranacke razlicitosti. Naime,
liberalne stranke ipak imaju drukcije koncepte buducnosti od
socijaldemokratskih, narodnjacke od seljackih', kao sto i regionalne
stranke biracima zele ponuditi programe koji ce prije svega rjesavati
probleme toga podrucja. Cinjenica da sve prepoznaju gospodarske probleme i
razmjere krize nije dovoljna da se biracima predstave programom u kojem
nece biti prepoznatljive i specificnosti svake stranke.

Upravo to potvrdila je i anketa medju strankama sestorke. Nitko nije voljan
preuzeti program LSa, ali se gotovo svi slazu da ce programi biti vrlo
slicni, osobito u onome dijelu u kojem dijagnosticiraju stanje i pozivaju
na promjene. Razlike ce, ocito, biti najuocljivije u nudenju izlaza iz
krize, a tu ce biti najvidljiviji i rukopisi raznih ekonomista.

***

3. Marko Barisic, Vjesnik, 24. sijecnja 1999., str. 1.
PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA VUKOVIC PONUDIO OSTAVKU!

ZAGREB, 23. sijecnja - U svezi s izjavom glasnogovornika Hrvatske
demokratske zajednice (od petka, 22. sijecnja 1999. g.), o tome da nece
doci do promjena samo u Vladi Republike Hrvatske nego i u vrhu Vrhovnog
suda i Drzavnog odvjetnistva, predsjednik Vrhovnog suda Milan Vukovic
dostavio je "Vjesniku" slijedecu izjavu:

"U svojoj Poslanici na zajednickoj sjednici obaju domova Hrvatskog drzavnog
sabora, 20. sijecnja ove godine, predsjednik Republike je iznio ozbiljne
zamjerke stanju u sudstvu, insistirajuci na neucinkovitosti i potrebi
odlucnijeg i jaceg sudstva u kaznjavanju pocinitelja kriminalnih djela.

Predsjednik je, uz to, ustvrdio kako treba dovrsiti organizaciju i novi
ustroj hrvatskog sudstva, pozivajuci Sabor da se dovrsi rasprava o tome.

Na kraju svojeg obracanja sabornicima i gostima, predsjednik RH je naglasio
i slijedecu misao: 'Da bi citav pravosudni sustav na celu s Vrhovnim sudom,
kao i Ustavni sud, bio ucinkovitiji, oni moraju djelovati kao skladnija
cjelina u ustroju hrvatske drzavne vlasti. To valja imati na umu i u svezi
s prestankom mandata sadasnjim clanovima Ustavnog suda ove godine'.

To su bile poruke iz kojih sam odmah izvukao potrebne zakljucke. Duznost
predsjednika Vrhovnog suda stavio sam odmah na raspolaganje. Funkcija suca
Vrhovnog suda i dalje je za mene obveza i najveca cast.

Uvazavajuci tvrdnju Predsjednika da bi Vrhovni i Ustavni sud, u ustroju
hrvatske drzavne vlasti trebali djelovati kao 'skladnija cjelina', a s
obzirom na stecena iskustva i na sve pokrenute aktivnosti koje sam ucinio
kao predsjednik Vrhovnog suda (posebno razvijajuci nakladnistvo i
informatizaciju Vrhovnog suda, te utemeljenje Konferencije hrvatskih sudaca
koja se godisnje odrzava, a osim toga, ucvrstio sam i razvio strucnu
suradnju sudaca Vrhovnog suda na edukaciji sudaca, priveo kraju
rekonstrukciju i uredjenje Palace Vrhovnog suda, razvio aktivnu suradnju
medju sucima i tome slicno) pretpostavljam da bi i moj povratak u Ustavni
sud, na mjesto s kojega sam i dosao u Vrhovni sud doprinio razvijanju
skladnijeg djelovanja Vrhovnog i Ustavnog suda upravo u ovom trenutku na
koji ukazuje Predsjednik pri kraju svog obracanja. Naravno, to ovisi o
Hrvatskom drzavnog saboru koji odlucuje o imenovanju sudaca Ustavnog suda".

Izjava Milana Vukovica kojom je stavio na raspolaganje svoj mandat
predsjednika Vrhovnog suda u pravosudnim je krugovima shvacena kao korektan
potez koji ide u prilog nastojanjima hrvatskog drzavnog vodstva za
stvaranjem ucinkovitijeg pravosudnog sustava. Kako Vjesnik saznaje o
Vukovicevoj odluci Sabor ce najvjerojatnije raspravljati vec slijedeceg
tjedna.

***

4. R.I., Vjesnik, 25. sijecnja 1999., str. 1.
I HRANJSKI ODLAZI, PROMJENE I U USTAVNOM SUDU?

ZAGREB, 24. sijecnja - Nakon sto je Milan Vukovic ponudio ostavku na mjesto
predsjednika Vrhovnogu suda, to bi, kako se doznaje, uskoro mogao uciniti i
drzavni odvjetnik Marijan Hranjski. Kad je rijec o Ustavnom sudu, u
pravosudnim se kuloarima spominje i mogucnost da funkciju predsjednika
napusti Jadranko Crnic. Doduse, s�m Crnic najavljuje svoj odlazak, ali tek
potkraj godine, nakon sto mu istekne mandat.

Ovakav razvoj dogadjaja uslijedio je nakon proslotjednog Predsjednikova
Izvjesca o stanju drzave i nacije te najava da, uz rekonstrukciju Vlade,
Hrvatsku ocekuju i promjene u najvisim tijelima sudbene vlasti. Te promjene
nisu najavljene samo zbog efikasnijeg funkcioniranja pravne drzave (na sto
je dosad bilo velikih zamjerki, a i s�m je Tudjman ukazao na to), nego i
zbog narusenih odnosa izmedju Vrhovnoga i Ustavnog suda s jedne strane, te
odredjenih koncepcijskih razlika izmedju Vrhovnoga suda i Ministarstva
pravosudja.

Kako Vjesnik doznaje, zasad se jos ne spominju konkretna imena kandidata za
moguce nasljednike u vrhovima sudbene vlasti, ali u pravosudnim se
krugovima istice da bi "bilo dobro kad bi na Vukovicevo mjesto dosla neka
mlada i, dakako, strucna osoba".

U istim se krugovima spekulira i o sigurnim promjenama u samom vrhu
Ustavnog suda, a kao posve sigurnim navodi se i odlazak drzavnoga
odvjetnika Hranjskog.

U svom Izvjescu o stanju drzave i nacije predsjednik Tudjman je rekao kako
su "potrebne radikalne mjere" da se stanje u pravosudju sto prije
promijeni. Predsjednik Vrhovnoga suda Milan Vukovic u subotu je priopcio da
svoj mandat stavlja na raspolaganje, napominjuci da pretpostavlja kako bi
njegov povratak u Ustavni sud, na mjesto s kojega je i dosao u Vrhovni sud,
"doprinio razvijanju skladnijeg djelovanja Vrhovnog i Ustavnog suda".

O Vukovicevoj odluci trebao bi se izjasniti Sabor i to navodno vec ovoga
tjedna. Predsjednik Ustavnoga suda Jadranko Crnic izjavio je za Vjesnik da
je "najavio odlazak iz Ustavnoga suda, ali ne zbog mogucega dolaska
gospodina Vukovica - nego tek od 7. prosinca, kada mi istjece mandat".

To sto je najavio svoj odlazak nema apsolutno nikakve veze s mogucnoscu da
Sabor u Ustavni sud imenuje Vukovica, naglasio je Crnic potvrdjujuci da o
povlacenju prije isteka mandata nema ni govora.

Mogucnost da Milan Vukovic postane jedan od sudaca Ustavnoga suda Crnic
nije htio opsirnije komentirati jer dosad, kaze, nije cuo da je pred Sabor
postavljen takav prijedlog. Ako, pak, Vukovic dodje u Ustavni sud, Crnic
naglasava da vjeruje u mogucnost korektne suradnje.

Stanje u pravosudju vec je duze vrijeme komplicirano, a u posljednje
vrijeme to se ocitovalo i u napetim odnosima izmedju Ministarstva
pravosudja i Vrhovnoga suda. Prije nekoliko mjeseci, naime, ministar
pravosudja Milan Ramljak zatrazio je i izravnu politicku potporu za
promjene kojima bi se poboljsalo stanje u pravosudju. Ono je, kako je u
izvjescu Saboru potkraj prosle godine naveo ministar Ramljak, optereceno s
vise od milijun nerijesenih predmeta, sto je najcrnja tocka u sudstvu. Kao
jednu od mjera kojom bi se to moglo ublaziti spomenuo je povecanje sudackih
placa, sto vec duze vrijeme traze i svi relevantni cimbenici unutar
pravosudja.

Hrvatski drzavni sabor nedavno se ocitovao o promjenama u sudbenoj vlasti,
a ubrzo bi se po hitnom postupku trebao izjasniti o sudackim placama. No, i
te su place takodjer izazvale zestoka osporavanja, posebno kad su u pitanju
omjeri. One bi ubuduce bile u rangu duznosnickih primanja i odredjivale bi
se u visini place predsjednika Sabora. Nesporazumi pak izmedju Ustavnoga i
Vrhovnog suda kulminirali su nedavno, a povod im je bila presuda Vrhovnoga
suda vezana uz pritvor koju je Ustavni sud ukinuo iako postupak jos nije
bio okoncan. Milan Vukovic ocijenio je to neustavnim zadiranjem u sudbenu
vlast o cemu je zatrazio i arbitrazu pravnih strucnjaka, tvrdeci da je
Ustavni sud prekoracio ovlasti. "Ustavni sud ne moze ocjenjivati odluke
Vrhovnoga suda", zakljucio je prije nekoliko dana Vukovic.

***

5. Marijana Matkovic, Vjesnik, 24. sijecnja 1999., str. 1.
OSNOVANA ZAJEDNICA UMIROVLJENIKA HDZa

ZAGREB, 23. sijecnja - "Prenosim duboko postovanje predsjednika Tudjmana
prema umirovljenicima, jer su svojim zivotnim iskustvom, ljubavlju prema
Domovini i odricanjima bili uporiste u osnivanju samostalne Hrvatske
drzave", kazao je u dr. Ivica Kostovic, izaslanik predsjednika Tudjmana u
subotu na Osnivackom saboru Zajednice umirovljenika Hrvatske demokratske
zajednice.

Rijec je o prvoj, od sest interesnih zajednica koje ce HDZ osnovati kako bi
konkretizirao probleme pojedinih slojeva hrvatskoga drustva i jasnije
odredio nacine njihovoga rjesavanja, kazao je glavni tajnik HDZa Drago
Krpina. Nakon Zajendice umirovljenika uslijedit ce osnivanje zajednice
seljaka, zena, akademika, radnika i sluzbenika, te obrtnika, najavio je.
Clanovi zajednica pritom mogu biti svi oni koji prihvacaju programska
nacela HDZa, bez obzira na to jesu li clanovi stranke.

Zahvalni smo umirovljenicima sto uvazavaju objektivne teskoce, kazao je
Kostovic, istakavsi da na jednog umirovljenika danas dolazi 1,3 onih koji
rade. Podsjetio je i na sve sto je trebalo uciniti da se rijesi izbjeglicka
kriza, obrani drzava i postigne mirna reintegracija Podunavlja. Sve su to
razlozi zbog kojih rjesavanje problema umirovljenika na red dolazi tek u
ovoj godini, kazao je Kostovic.

Istaknuo je da se danas oko 30 posto novca potrebnog za redovnu isplatu
mirovina osigurava iz proracuna te da prosjecna mirovina danas iznosi 55
posto od prosjecne place, sto je dokaz da Hrvatska ostaje socijalna drzava.

"Demokracija da, ali tako da iznad svega uvijek bude hrvatska drzava",
geslo je pod kojim je Zlatko Canjuga, predsjednik zagrebacke Gradske
skupstine pozvao clanove Zajednice umirovljenika HDZa da nastave bitku za
suvremenu hrvatsku drzavu, istaknuvsi pritom znacenje predstojecih izbora.
"Ne dolazi u obzir da se na vlast vrate reformirani komunisti", kazao je
Canjuga i zadobio buran pljesak oko 230 prisutnih zupanijskih predstavnika
HDZa.

Potpredsjednik Hrvatskog drzavnog sabora Vladimir Seks pozvao je clanove
Zajednice da pomognu u definiranju rjesenja kojima bi se poboljsao polozaj
starijih ljudi. Potpredsjednica HDZa i Vlade dr. Ljerka MintasHodak
postavila je zahtjev za uspostavljanjem ravnoteze svih interesnih slojeva
hrvatskoga drustva. Ministar rada Joso Skara, podsjetio je da je u
drzavnome proracunu izdvojeno oko 120 milijuna kuna za institucionalnu skrb
o starijim osobama i dodao da ce skrb o oko 650.000 ljudi starijih od 65
godina, odnosno oko milijun ljudi starijih od 60, koliko ih Hrvatska danas
ima, uvijek biti prioriteti njegova ministarstva.

"Bolje HDZov vrabac u ruci, nego opozicijski golub na grani" geslo je Vere
PivcevicStanic koja je istakla da HDZ nikada nece obecati ono sto je iznad
realnih mogucnosti za razliku od opozicije koja umirovljenike "mami"
obecanjima.

Osnivanje Zajednice umirovljenika HDZa pozdravio je i dr. Djuro Njavro,
predsjednik saborskog odbora za financije, predstavnici sindikata i Matice
umirovljenika Hrvatske, naglasivsi potrebu za zajednistvom u bitci za
izjednacavanjem umirovljenika koji su u mirovinu otisli prije i poslije
pocetka 1994. godine, kao i obestecenje umirovljenika prema Odluci
Ustavnoga suda, te osiguranje redovitosti isplate mirovina. U raspravi se
mogao cuti i poziv za provedbom revizije pretvorbe u slucajevima za koje
postoje dokazi o nezakonitim radnjama, te poziv da se osigura ukljucivanje
dodatka od 100 kuna i sest posto u mirovinsku osnovicu.

Uz prihvacanje programskih nacela Zajednice umirovljenika, ciji je temelj
rad na poboljsanju polozaja umirovljenika, za predsjednika Zajednice
izabran je saborski zastupnik Kazimir Sviben. Potpredsjednici zajednice
postali su Kata Soljic, Velimir Kikerec, Ivo Biondic i Ivo Kujundzic.
Osnivanje Zajednice umirovljenika pozdravila je i predstavnica udruge
roditelja poginulih branitelja, glavni tajnik europske udruge sindikata, a
nazocni su, medju ostalima, bili i savjetnik Predsjednika Nedjeljko
Mihanovic, predsjednica Zupanijskoga doma Sabora Katica
Ivanisevic,potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor, savjetnik Predsjednika
dr. Ivic Pasalic, te ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje Damir Zoric.




~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~