🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HAAG
25. 01. 1999.

SADRZAJ:

1.  HRVATI CAME U HAAGU, DOK KRVNICI S OVCARE MIRNO SECU
2.  IZBORNIM INZINJERINGOM PROTIV INTRESA HRVATA
3.  KRPINA: NE MOZE SE POVEZIVATI NASE PRAVOSUDJE I HAAG

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

1. Andrea Latinovic, Vjesnik, 24. sijecnja 1999., str. 23.
HRVATI CAME U HAAGU, DOK KRVNICI S OVCARE MIRNO SECU

Dok god Milosevic, Karadzic i Mladic nisu u Haagu, taj Sud je smijesna
farsa. I zato Hrvatska stalno mora ponavljati da je nezadovoljna radom
Haaskog suda! - energicno i emotivno je na posljednjoj sjednici Vlade
istupio njezin potpredsjednik i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radic,
dok su se ostali ministri s njime slozili. Tako je prva ovogodisnja
otvorena sjednica Vlade protekla u znaku rasprave o suradnji Republike
Hrvatske s Medjunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Da, Hrvatska je nezadovoljna radom Medjunarodnog haaskog tribunala, i
njezina je Vlada to jasno i glasno ustvrdila. I pritom iznijela nekolicinu
preciznih razloga nezadovoljstva, o cemu je vise govorio potpredsjednik
Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, koji je na sjednici
iznio Izvjesce o suradnji RH s Medjunarodnim kaznenim sudom.

Haaski sud osnovan je 25. svibnja 1993. godine, sukladno poglavlju VII
Povelje, cime je odredjen i njegov karakter kao prisilne mjere VS UN i
stvoreni temelji obavezne suradnje svih drzava. Hrvatska je 19. travnja
1996. godine donijela i Ustavni zakon o suradnji RH s MKS, oko cega su se,
prisjetimo se, u Hrvatskom drzavnom saboru "lomila koplja" i vodile zestoke
rasprave. No, nasa je Vlada jos 22. studenog 1991. godine (prije
medjunarodnog priznanja drzave) zatrazila od UN, EU, OESSa te vlada clanica
tih organizacija da poduzmu sve sto je u njihovoj moci kako bi se
uspostavio stalni medjunarodni sud za ratne zlocine.

Dragovoljno u Haag

Potom su u studenom 1994. g. podignute prve optuznice (slucaj Duska
Tadica), a te je godine u Zagrebu poceo djelovati i Ured tuziteljstva MKS.
Hrvatska je Vlada 20. travnja 1995. donijela Odluku i imenovala promatraca
RH pri MKS, a kada je 4. srpnja 1996. g. osnovan i Ured za suradnju RH s
MKS, stvoreni su svi uvjeti za punu pravno reguliranu suradnju.

Hrvatska je svoju kooperativnost prema haskom Sudu pokazala vec u trenutku
kada je general Tihomir Blaskic dragovoljno otisao u Haag, 2. travnja 1996.
godine. Zasto u haaskom zatvoru cami vec tri godine? "Iz dosadasnjeg tijeka
sudjenja jasno je kako se ovakva dugotrajnost ne moze pripisati samo
nedovoljnom broju sudaca ili nedostatku prostora. Nedovoljno pravno
pripremljene optuznice, nedostatak pravih dokaza, ali iznad svega razvidna
namjera da se optuzeni osudi pod svaku cijenu, pravi su razlozi ovom
postupanju", kaze se u Izvjescu.

Zasto se odugovlaci postupak Dariju Kordicu i Mariju Cerkezu, cije bi
sudjenje, prema posljednjim informacijama trebalo zapoceti sredinom travnja
ove godine, gotovo godinu i pol nakon njihovog dragovoljnog odlaska u Haag.
Zasto nije udovoljeno zahtjevu Zlatka Aleksovskog za kojeg je zatrazeno da
zbog zdravstvenih razloga daljnji postupak prati sa slobode, a RH je
jamcila za njegovu dostupnost Sudu? Zasto ne postoji mehanizam zastite
prava ili naknade stete radi neosnovano vodjenog postupka, podignute
optuznice ili uhicenja, kao u slucaju Skopljaka, Santica i Katave?
Takodjer, stoji u Izvjescu, presuda Anti Furundziji, na koju su odvjetnici
ulozili zalbu (10 godina zatvora) izaziva sumnju u postojanje ujednacenih
kriterija i ostavlja otvorenim pitanja o vezi njegove kazne s postupkom
generalu Blaskicu.

Prisjetimo se samo pritisaka Suda, kada je u Blaskicevu slucaju uputio
sudski nalog pod prijetnjom kazne za dostavu dokaza RH i pokojnom ministru
Susku i dugotrajnih mjeseci pravne rasprave. Hrvatska je tada osporila
pravo Sudu da kaznjava drzave i njene visoke duznosnike koji postupaju u
ime i za racun te drzave, pa je Sud bio prisiljen izmijeniti nekoliko
svojih pravila te ukinuo subpoenu. Hrvatska je time postigla veliki pravni
uspjeh.

Pravni uspjeh

Hrvatska je od samog pocetka odgovorno i dosljedno suradjivala s MKS,
vodeci racuna o nacionalnoj sigurnosti i kredibilitetu, ali i odlucno
upozoravala na probleme u funkcioniranju Suda, kazao je ministar Granic na
sjednici Vlade, a podrzala ga je i potpredsjednica i ministrica za europske
integracije dr. Ljerka MintasHodak, podsjetivsi da u Haagu jos uvijek nema
optuzenih za zlocine nad Hrvatima u Hrvatskoj i Federaciji BiH. Uz izuzetak
Slavka Dokmanovica koji se ubio u haaskom zatvoru, u Haagu nema odgovornih
za ratne zlocine pocinjene na teritoriju RH tijekom agresije! I upravo je
tu, po misljenju Hrvatske, kljuc problema u medjusobnoj suradnji.

Za sve zlocine pocinjene za vrijeme agresije na Hrvatsku podignute su samo
dvije optuznice - jedna skupna, protiv "Vukovarske trojke", Radica, Mrksica
i Sljivancanina i jedna protiv Martica. Iako Hrvatska pozdravlja napore
haaske tuziteljice Louise Arbour i VS UNa koji zele izrucenje "Vukovarske
trojke" cinjenica je da su, po svemu sudeci, krvnici s Ovcare jos daleko od
nizozemskog zatvora.

No, haaski Sud i dalje radi pritiske na Hrvatsku, poput posljednjeg
zahtjeva Suda da istrazuje slucajeve nastale za vrijeme i oko vodjenja
vojnoredarstvene akcije "Oluja". Hrvatska je takodjer nezadovoljna i
zabrinuta i zbog glasina o mogucem procesuiranju nekolicine hrvatskih
generala kao i najvisih hrvatskih duznosnika koji su bili odgovorni za
zapovijedanje i provedbu "Oluje". Ipak, kaze se u Izvjescu, "treba kriticki
i otvoreno napomenuti kako je i samo pravosudje nedovoljno odlucno i
ustrajno procesuiralo kaznena djela koja su bila pocinjena na njenim
oslobodjenim podrucjima, posebice nakon "Oluje", sto je slabilo ukupni
kredibilitet i medjunarodni polozaj RH"

Pet Vladinih prigovora

I zato, zbog svega navedenog, hrvatska je Vlada na adresu haaskog Suda
uputila pet temeljnih prigovora: 1. nedovoljno intenzivne istrage zapocete
za zlocine pocinjene tijekom rata i agresije na RH (slucajevi Dubrovnik,
Skabrnja, Osijek, Celije, granatiranje Karlovca i Zadra); 2. nepodizanje
optuznica za slucajeve ratnih zlocina pocinjenih nad Hrvatima na podrucju
Federacije BiH (Grabovica, Uzdol, Doljani); 3. sporost u zapocinjanju
sudjenja optuzenim Hrvatima iz BiH koji se vec nalaze u pritvoru u Haagu te
sporost u tijeku vec zapocetih sudjenja; 4. stvaranje atmosfere
nesigurnosti, uz prijetnje, u svezi s operacijom "Oluja" i 5. neuspjeh Suda
u privodjenju Mrksica, Radica, Sljivancanina i Martica.

Tako ce ministar Granic podsjetiti da mu je osobno bivsi tuzitelj Haaskog
suda Richard Goldstone najavio i tocno odredio vrijeme u kojem ce Sud
podignuti optuznice za zlocine pocinjene nad Hrvatima u BiH, ali to se jos
nije dogodilo. Doduse, ima informacija da je Sud pokrenuo istragu u vezi
slucajeva Vukovara i Dubrovnika, a navodno se prikupljaju i dokazi o
djelovanju paravojnih postrojbi Zeljka Raznjatovica Arkana. Sada, nakon
osam godina suludog i krvolocnog divljanja kriminalca kojega Interpol trazi
vec godinama, haaski Sud je ipak odlucio ispitati sto je to Arkan sa svojim
koljacima zapravo radio u Hrvatskoj?

Zasto Sud u Haagu postupa selektivno, kad su cak i prema procjenama
neovisnih americkih analiticara tijekom rata u BiH bosanski Hrvati pocinili
manje od 10 posto svih zlocina, a danas cine polovicu svih haaskih
zatvorenika? Jer, prema podacima USIA (US Information Agency, sijecanj
1997.), cak 50 posto bosanskih Hrvata je dozivjelo neku vrstu povrede ili
ranjavanja, dok za Muslimane taj postotak iznosi 44, odnosno, Srbe 28.

Kako haaski Sud moze dopustiti da ga potpredsjednik jugoslavenske vlade i
sef srpskih radikala Vojislav Seselj, cije su postrojbe pocinile brojne
pokolje u Hrvatskoj, a za sto postoje dokazi, ismijava, pozivajuci da ga
dodje uhititi, cime se otvoreno ruga i medjunarodnoj zajednici?

Vukovarska trojka

I na koncu, kako je ogorceno kazao ministar za branitelje dr. Juraj Njavro,
"nema veceg zlocina od onog pocinjenog na Ovcari, a odgovorni jos uvijek
nisu u Haagu", zasto je to tako? Je li bas moguce da Haag ne moze doci do
"Vukovarske trojke", kad se vrlo precizno zna gdje su i sto trenutacno
rade. Je li bas moguce da Milan Martic, odgovoran za zlocine nad civilima,
sasvim uredno sece banjoluckim krajem, a nitko nista ne poduzima?

Stradalnici Domovinskog rata su ogorceni radom Suda, nastavio je ministar
Njavro, jer se pitaju po kojim on to kriterijima radi i je li osnovan samo
zato da bi se sudilo Hrvatima? Dapace, stradalnici su cak zatrazili da se
zaustavi eventualni daljnji progon Hrvata sve dok se u Haag ne dovedu
srpski ratni zlocinci, a Njavro smatra da "sve one koji neopravdano dugo
came u Haagu treba pustiti kuci da se brane sa slobode".

Vlada je jednoglasno prihvatila Izvjesce i poslala ga u saborsku proceduru.
Stoga vec u najskorije vrijeme treba ocekivati ponovo zucnu i burnu
raspravu u Saboru, kao i svaki puta kada se radilo o Haagu. Uostalom,
odredjene politicke stranke ionako zele preispitivanje suradnje sa Haagom,
od kojih je naglasnija HSP, koja cak predlaze definitivno raskidanje
suradnje sa Sudom. A nakon usvajanja zakljucaka, Sabor ce Vladi
podastrijeti naputke o daljnjem djelovanju i suradnji RH s Haaskim sudom.
No, hoce li u Haagu uopce imati sluha za hrvatske prigovore?

***

2. I. Curkovic, Slobodna BiH, 25. sijecanj 1999. str. 48.
IZBORNIM INZINJERINGOM PROTIV INTRESA HRVATA

KUPRES - U Kupresu je odrzan sastanak glavnog stozera HSPa BiH kojem je
presjedao predsjednik stranke Zdravko Hrstic. Na dnevnom redu bilo je
godisnje izvjesce o djelovanju stranke, financijsko izvjesce za proteklu
godinu, strategija HSPa u 1999. godini, pripreme za lokalne izbore i
suradnja s Haaskim sudom. Sastanak je bio zatvoren za javnost, a Kupres
nije slucajno odabran za njegovo odrzavanje.

Hrstic drzi da su politicka stajalista Kupresaka vrlo bliska politici HSPa,
a i nedavno aktivirana podruznica stranke ovim sastankom je dobila veliku
podrsku. Odluceno je da se 10. travnja, u sklopu obiljezavanja tragicnih
dogadjaja iz 1992. godine, odrzi i jedan HSPov skup na kome ce se poloziti
vijenci, odrzati politicka tribina, te koncert Marka Perkovica Thompsona.

HSP se zalaze sa se program HRTa i dalje emitira kao i do sada, te da
Hrvati imaju to pravo po Daytonskom sporazumu i po svim medjunarodnim
poveljama. Takodjer daju podrsku Anti Jelavicu u imenovanju hrvatskih
generala, a nadaju se da ce nastali problemi biti brzo rijeseni. HSP se
protivi izrucivanju hrvatskih politickih i vojnih duznosnika Medjunarodnom
sudu u Haagu. Hrstic je misljenja da je ovaj sud postao politicki
instrument za pritiske na Hrvate. Zakljucak je ovog sastanka - ako Haaski
sud nastavi privoditi i suditi Hrvate kao do sada, onda cemo postati
nacionalna manjina i u Haagu.

Provedba Daytonskog sporazuma isla je relativno dobro dok se radilo na
stetu Hrvata. Sad kada Hrvati nastoje ostvariti sto im po sporazumu
pripada, vrse se veliki pritisci, te ih se osudjuje za nekooperativnost.
Kao ilustraciju Hrstic je naveo prijedlog novog Izbornog zakona koji ide na
stetu Hrvata. Tako je zakonom predvidjen prag od pet posto za ulazak u
Parlament i to od cjelokupnog birackog tijela u BiH. HSP smatra da je ovim
ugrozena i HDZ koja izbornim inzenjeringom mozda ne bi prosla izborni prag,
a time bi se Hrvati politicki marginalizirali.

Situaciju u HSPu Hrstic je ocijenio stabilnom, djelovanje jos jedne stranke
istog imena ocijenio je nelegalnim, a svoje misljenje potkrijepio i
odlukama Vrhovnog suda. Stranku gospodina Milosa ocijenio je instrumentom
medjunarodne zajednice za razbijanje HSPa. Takodjer je optuzio bivseg
ministra pravosudja Matu Tadica da je vrsio pritisak na sud u Mostaru da se
nelegalna i samozvana HSP registrira. Stabilnu situaciju u pravom HSPu
Hrstic potkrepljuje cinjenicom da su vec otpocele pripreme za lokalne
izbore koji bi trebali biti u studenom.

Na podrucju Hercegbosanske zupanije ce se do Uskrsa u svim opcinama
formirati podruznice, a zbog stanja HDZa u ovoj zupaniji ocekuje dobre
izborne rezultate.

Ivan Miloloza, predsjednik zupanijskog odbora HSPa i zastupnik u Skupstini
Hercegbosanske zupanije se osvrnuo na nastalu politicku situaciju u
Zupaniji. Miloloza smatra da je ovakva situacija plod krize i neslaganja
unutar HDZa. Takodjer je misljenja da su oporbene stranke nastojale probiti
dogovorene rokove i na taj nacin formiranje Vlade prepustiti arbitrazi
medjunarodne zajednice. HSP se protivi formiranju privremene Vlade jer
takav termin i takvo stanje Zakon o Vladi ne poznaje.

Rjesenje nastale situacije Miloloza vidi u rjesavanju osobnih sukoba u
HDZu, te formiranje skupstinskog kolegija. Ovo tijelo trebalo bi pratiti
rad drugih skupstinskih tijela i sprjecavati da se ne postuje procedura i
Pravilnik o radu Skupstine.

***

3. A.L. i M.R., Vjesnik, 25. sijecnja 1999., str. 5.
Krpina: NE MOZE SE POVEZIVATI NASE PRAVOSUDjE I HAAG

ZAGREB, 24. sijecnja - Predsjednik HSLSa Drazen Budisa na redovitoj je
sjednici velikog Vijeca stranke izjavio da hrvatska Vlada ne moze dijeliti
lekcije Haskom sudu dok ne sredi stanje u vlastitom pravosudju. Za komentar
te izjave zamolili smo Dragu Krpinu, glavnog tajnika HDZa. "Poznato je da
mi nismo zadovoljni stanjem u pravosudju. Ovih dana su pred nama odredjene
kadrovske promjene kao posljedica tog nezadovoljstva. Ali, stanje u
pravosudju nema nikakve veze s nasim nezadovoljstvom i radom Suda u Haagu,
te je u tom smislu Budisina izjava deplasirana.

Sudom u Haagu smo nezadovoljni u onoj mjeri u kojoj se on vise bavi
pripadnicima vojske koja je bila zrtva u agresiji, no pripadnicima
agresorske vojske. Kredibilitet Suda najostrije dovodi u pitanje cinjenica
da vukovarski zlocinci Sljivancanin, Mrksic i Radic te Mladic i Karadzic
jos uzivaju status nacionalnih heroja u Srbiji. Sudom smo nezadovoljni i u
onoj mjeri u kojoj se on koristi za politicke pritiske na Hrvatsku", kaze
Krpina i podsjeca da ce se uskoro na Saboru naci rasprava o suradnji sa
Sudom u Haagu. "Budisina izjava ne stoji, jer nije moguce vuci paralele
izmedju hrvatskog pravosudja i Suda u Haagu. Stanje u hrvatskom pravosudju
je unutarnja stvar Hrvatske, a odnos prema Haagu je vanjska politika",
odgovara predsjednik HSPa Anto Djapic. On smatra da vanjska politika ne
moze diktirati unutarnju politiku Hrvatske. "Hrvatski diplomati pravdaju u
inozemstvu hrvatske unutarnjopoliticke poteze, umjesto da ih obrazlazu",
kaze Djapic koji je uvjeren da Hrvatska ni ne pokusava dijeliti lekcije
medjunarodnoj zajednici, ali nece ni pristajati na njezine pritiske, niti
na pritiske iz Haaga.

"Budisina je argumentacija naprosto preslaba. On je izjavio i da nakon
'Bljeska' i 'Oluje' Hrvatska nije sankcionirala ni jedno kriminalno
ubojstvo, pa da zato ne moze dijeliti lekcije Haagu. To je promasena
izjava, jer su te dvije akcije bile legitimne vojne akcije za oslobadjanje
vlastita teritorija i nemaju veze sa Sudom u Haagu. Moguce kriminalne
radnje spadaju u hrvatsko pravosudje, a to je unutarnja stvar Hrvatske",
zakljucio je Djapic.




~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~