🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
25. 01. 1999.

SADRZAJ:

KULTURA
27.  POLITICKI ZAPISI O SLOBODI IVANA BEKAVCA
28.  RAZVIJANJE MULTIKULTURALNOG ZIVOTA
29.  "HRVATSKI KALENDAR" POSVECEN STEPINCU
30.  DOBRE VEZE S JAPANOM
31.  SLAVONSKI NAPJEV
32.  FOLKLORASI PROSIRUJU PROGRAM
33.  GLAZBA OKUPILA UCENIKE I UMIROVLJENIKE
34.  SIBENIK BEZ KINA?
35.  NAGRADE HRVATSKOM FILMU I PLAKATU
36.  POKUSNI POHOD KRIMEJSKIH FESTARA

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

KULTURA

***

27. G. Borkovic, Vjesniki, 25. sijecnja 1999., str. 7.
POLITICKI ZAPISI O SLOBODI IVANA BEKAVCA

ZAGREB, 24. sijecnja - U poznatom zagrebackom restoranu "Hrvatski kulturni
klub", u nazocnosti velikog broja uglednika iz kulturnog i javnog zivota,
predstavljena je knjiga politickih zapisa "Vatra na Adrionu" Ivana Bekavca.
Knjiga je objavljena u biblioteci Posebnih izdanja Naklade "Naprijed". U
knjizi se evociraju uspomene na razdoblje hrvatske neslobode, tematiziraju
se suvremene teme, a uvrsten je i intervju s knjizevnikom Rankom
Marinkovicem, napravljen 1971. godine.

Promovirajuci prvu knjigu Ivana Bekavca, savjetnica Predsjednika Vesna
Skare - Ozbolt istaknula je da je to djelo "pravi mozaik politickih zapisa
o slobodi, koje je autor napisao baveci se vaznim pitanjima hrvatske
suvremenosti". Pritom je posebno naglasila hrvatsku pripadnost Europi,
podsjetivsi da je u Hrvatskoj latinski bio sluzbeni jezik od 9. do 17.
stoljeca. "Moramo biti svjesni svoje odgovornosti za Hrvatsku, jer je
sloboda jedini hrvatski izbor", rekla je Skare - Ozbolt, citirajuci autora
i zahvalivsi mu sto tom knjigom cuva od zaborava istinu o hrvatskoj borbi
za slobodu.

Prof. dr. Ljubo Antic nazvao je Bekavca najpoeticnijim politickim
analitikom. "Autor ne moze zadrzati analiticku ravnodusnost sto, medjutim,
ne utjece na iznesene zakljucke", tvrdi dr. Antic, istaknuvsi da je knjiga
u istodobno prilog novoj historiografiji. "Uvodni dio knjige sadrzi
biografske podatke o piscevu odlasku u zatvor na Goli otok. Bekavac je tada
imao samo 22 godine i taj je dogadjaj za njega veliko iskustvo na putu
prema slobodi. Sudjen je po clanku 100. Kaznenog zakona SFRJ zbog pokusaja
rusenja bivse drzave. Medjutim, Bekavac se ne zeli nikome osvecivati, pa ne
navodi puna imena i prezimena ljudi zbog kojih je zavrsio u zatvoru. On
pise zbog pamcenja, zeleci sjecanjem preduhitriti novo zlo", naglasio je
dr. Antic.

Govoreci o knjizi, prof. dr. Matko Marusic je istaknuo pitanje
drzavotvornosti, naglasivsi da je danas gradjanska hrabrost biti
drzavotvoran. "Svaki covjek koji posteno i predano obavlja svoj posao i uz
to voli ili postuje svoju domovinu je drzavotvoran. Jedno bez drugoga ne
ide", parafrazirao je dr. Marusic pisca, tvrdeci da su liberalizam i
internacionalizam dva najveca zla koja se mogu dogoditi Hrvatskoj. Po
njegovim rijecima, najvaznija recenica u knjizi je: "Hrvatskoj je dovoljna
povijesna istina", sto se vidjelo i u slucaju Pakracke Poljane kad su
strucnjaci Haaskog suda trazili 1.700 ubijenih Srba, a pronasli 19 leseva.

U kratkom izlaganju autor, Ivan Bekavac je objasnio zasto knjiga nosi naziv
"Vatra na Adrionu". "Vatra u naslovu znaci toplinu, sjaj i energiju, dok
Adrion, najstarije poznato ime za Biokovo, upucuje na na to da pitanje o
slobodi nema vremenskog ogranicenja. Postavljalo se i pod Adrionom i pod
Biokovom, jer je hrvatsko pitanje o slobodi dio univerzalnoga, najvaznijeg
ljudskog pitanja", rekao je Bekavac, istaknuvsi da Hrvati za sebe ne traze
nista sto i drugima ne priznaju.

Predstavljanju knjige bili su takodjer nazocni Ranko Marinkovic, Jadranka
Kosor, Antun Vrdoljak, Slobodan Lang, Zeljko Olujic i Milan Vukovic, kojemu
je autor posebno zahvalio na potpori u pisanju knjige. Dramski umjetnik
Zlatko Crnkovic procitao je iz knjige odabrane dijelove.

***

28. I.S., Novi list, 25. sijecnja 1999., str. 14.
RAZVIJANJE MULTIKULTURALNOG ZIVOTA

RIJEKA - Demokratska zajednica Madjara Hrvatske, Udruga Primorsko -
goranske zupanije, koja broji 243 aktivna clana, proslavila je petu
obljetnicu svoga rada i djelovanja na ovim prostorima. Proslavu obljetnice
uvelicala je kazalisna druzina "Notaszinhaz" iz Budimpeste, koja je izvela
folklorni programa madjarskih pjesama i operetniha arija.

Kako je istaknuo predsjednik Zajednice Madjara u Rijeci, Roth Sandor,
Zajednica je u pet godina svojeg postojanja uvelike pidonjela povezivanju
zitelja Rijeke madjarskog podrijetla, odrzavajuci jezik i kulturu tog
naroda kroz razne sekcije i manifestacije te organizirajuci druzenje opcina
i gradova Republike Madjarske i Republike Hrvatske. Osnovana je
bibliotkeka, djecji vrtic, sala s didatktickom opremom za ucenje madjarskog
jezika te sale za folklor i sport, a kako je istaknula procelnica gradskog
Odjela za kulturu branka RenkoSilov, Zajednica Madjara zasluzna je za
doprinose razvoju suzivota u multikulturalnom zivotu Rijeke.

***

29. Hina, Vjesnik, 25. sijecnja 1999., str. 6.
"HRVATSKI KALENDAR" POSVECEN STEPINCU

ZAGREB, 24. sijecnja - Tradicionalni dvojezicni godisnjak Hrvatski
kalendar/Croatian Almanac 1999., koji izdaje "Hrvatska franjevacka naklada"
iz Chicaga, posvetio je vise od polovicu sadrzaja blazenom Alojziju Stepincu.

Glavna tema "Stepinac - covjek za ovo vrijeme" obradena je na 155 stranica
i sadrzi pregled napisa o Stepincevu zivotu i vremenu iz pera drzavnika,
diplomata, svecenika, biskupa, papa i novinara sa svih sest kontinetata.

Svrha prikaza o Stepincu, objasnjava urednik "Hrvatslzog kalendara" Ljubo
Krasic je uvesti citatelja u riznicu istine da bi doznao sto su o Stepincu
rekli utjecajni ljudi dvadesetoga stoljeca. Osim glavne teme, ta hrvatska
serijska publikacija u 56. godistu na 240 stranica donosi preko stotinu
razlicitih priloga te dvadesetak prakticnih izvora informacija korisnih
hrvatskoj etnickoj zajednici na sjevernoamerickom kontinentu. Posebno su
predstavljeni zupnici i hrvatske zupe u SADu i Kanadi s kratkim povijesnim
osvrtom te danasnjim pastoralnim radom kao i temeljna zupna statistika za
18 hrvatskih zupa i misija u Kanadi i 23 katolicke zupe i misije u SADu.

***

30. H, Vecernji list, 25. sijecnja 1999., str. 17.
DOBRE VEZE S JAPANOM

ZAGREB - Prije koncerta uprilicena je svecana primopredaja instrumenata i
glazbene opreme sto ju je japanska vlada poklonila Zagrebackoj
filharmoniji. Tim se povodom nazocnima obratio veleposlanik Japana u
Hrvatskoj Keisuke Oba i izrazio zadovoljstvo sto uglednom hrvatskom
orkestru kakav je Zagrebacka filharmonija moze predati dar japanske vlade.
Naglasio je da je Zagrebacka filharmonija orkestar koji njeguje dobre veze
s Japanom, a posebno da je japanska glazbena publika imala cast upoznati
Lovru pl. Matacica koji je ocarao japansku publiku.

U ime hrvatske Vlade japanskom veleposlaniku i japanskoj vladi zahvalila je
pomocnica ministra kulture Jagoda Martincevic. Ravnatelj Zagrebacke
filharmonije Andelko Ramuscak kazao je da clanovi Zagrebacke filharmonije
prvi put nastupaju na darovanim instrumentima - trubama, trombonima,
flautama, udaraljkama. Medju poklonjenim instrumentima je i nova harfa,
klavir, pianino, oprema za snimanje. U znak zahvalnosti za ovu vrijednu
donaciju Ramuscak je japanskom veleposlaniku urucio zlatnik Zagrebacke
filharmonije s likom Jakova Gotovca, rad akademskog kipara Damira
Matausica, te zlatnu medalju japanskom dirigentu Kazusiju Onu za deset
godina suradnje sa Zagrebackom filharmonijom. Medalja je rad akademskog
kipara Koste Angelija Radovanija.

***

31. S. Canic, Vjesnik, 25. sijecnja 1999., str. 12.
SLAVONSKI NAPJEV

BIZOVAC, 24. sijecnja - Kulturno umjetnicko drustvo "Bizovac" izdalo je
kasetu pod nazivom "Aoj moja Slavonijo ravna", Ivana Dosena i folklornog
ansambla iz Bizovca. Na nosacima zvuka je 12 tradicionalnih bizovackih i
slavonskih napjeva, a to je ujedno i prva kaseta spomenutog KUDa na kojem,
kako se istice, Dosen izvodi 12 najboljih napjeva, sto je samo mali dio
bogate riznice bizovackog folklornog blaga.

Pjesme za snimanje odabrao je obradio i dirigirao izvedbom Dusko Topic u
Studiju "L.A." Ladimirevci, dok su financijsku potporu za realizaciju
projekta dali Opcinsko vijece i Poglavarstvo Bizovac, Turisticka zajednica
ove opcine, te Bizovacke Toplice.

***

32. V. M., Novi list, 25. sijecnja 1999., str. 15.
FOLKLORASI PROSIRUJU PROGRAM

PERUSIC - Hrvatski kulturnoumjetnicki klub "Perusic" je jedno od
najstarijih drustava na podrucju lickog kraja. Kroz 50godisnje razdoblje
drustvo cuva i siri kulturnu bastinu lickoperusickog podrucja uz svirku,
pjesmu i igru. Da bi HKUD "Perusic" svoj rad prosirio, njegova dva clana
sudjelovala su u Crikvenici u Zimskoj skoli folklora koju je inace,
organizirala Matica iseljenika Hrvatske. Skolu su pohadjali Mile Culumovic
za folklor i Vlado Dasovic za zicane instrumente. Desetodnevno razdoblje
dobrano su iskoristili pa ce KUD "Perusic" obogatiti fundus cjelokupne
kulturne bastine iz Hrvatske.

***

33. D. Prpic, Novi list, 25. sijecnja 1999., str. 15.
GLAZBA OKUPILA UCENIKE I UMIROVLJENIKE

SENJ - Gradska glazba Senj ce i u 1999. godini nastupati u svim vaznijim
prigodama u gradu Senju, ali i sire. Uz to, i nadalje ce se organizirano
raditi s podmlatkom i poducavati mlade glazbenike u internoj Maloj skoli, a
nastavit ce se odrzavanje suradnje sa slicnim orkestrima i KUDovima na
podrucju RH i u inozemstvu, saznajemo od Ivana Prpica - Spike, kapelnika
Gradske glazbe Senj, u kojoj danas svira oko tridesetak glazbenika
razlicite zivotne dobi, od ucenika do umirovljenika. Oni su danas nositelji
tradicije djelovanja jednog od najstarijih puhackih orkestara u Hrvatskoj
koji jos od davne 1842. godine daje snazan doprinos u promicanju glazbene
kulture u senjskoj sredini. Upravo radi nastavka bogate tradicije i
navrsenog staza od 156 godina neprekidnog djelovanja, Hrvatski sabor
kulture dodijelio joj je visoko priznanje Zlatnu plaketu.

Pri Gradskoj glazbi Senj djeluje i interna Mala skola u kojoj se poducavaju
buduci glazbenici, buduci clanovi senjske Gradske glazbe. Medjutim u radu
skole, ali i u djelovanju glazbe uopce problem danas predstavljaju
dotrajali instrumenti nabavljeni jos davne 1980. godine, pa je nuzno
njihovo obnavljanje. Kako istice Prpic potrebno je nabaviti barem dvanaest
novih instrumenata i desetak novih notnih aranzmana sto ukupno iznosi 53.
000 kuna. Uz to, kao sudionik karnevalskih dogadjanja u Senju, ali i u
Rijeci, Novom Vinodolskom, Samoboru, uocena je potreba da senjska glazba
ima prigodne tipizirane, jednoobrazne kostime za maskiranje kakve imaju i
drugi orkestri u tim prigodama, a cijena im je oko dvadeset tisuca kuna.

Gradska glazba Senj ce i nadalje odrzavati vec tradicionalnu suradnju s
glazbama iz Samobora i Otocca, kao i novouspostavljenu suradnju s glazbama
iz Kutine, Ivanic Grada, Biograda na moru, Gospica, te s KUDom iz
Repusnice, a svi oni ce tijekom godine nastupati u Senju. Isto tako i
Gradska glazba Senj ce tim mjestima uzvratiti posjet i prezentirati bogato
senjsko glazbeno i povijesno nasljedje. Tijekom godine uspostavljati ce se
i nova suradnja s orkestrima diljem Hrvatske i inozemstva, te nastupati u
svim vaznijim prigodama u Senju.

Program rada Gradske glazbe podrzalo je i Gradsko poglavarstvo utvrdjujuci
program kulturnih potreba u ovoj godini, a u Glazbi vjeruju da ce uz
razumijevanje gradskih i zupanijskih struktura, koje niti do sada nije
izostalo, realizirati i potrebna ulaganja, cime ce se uz nastavak tradicije
omoguciti i jos kvalitetniji rad.

***

34. Marija Loncar, Sibenski list, 23. sijecnja 1999., str. 7.
SIBENIK BEZ KINA?

Hoce li Sibenik docekati 21.stoljece bez ijedne kino dvorane? U grad u
kojem su prije Domovinskog rata postojale tri dvorane, trenutacno radi tek
kino "Sibenik". Kino "Tesla" zatvoreno je vec godinama i u procesu je
denacionalizacije, a u kinu "Odeon" koje je vlasnistvo TLMa, filmovi se ne
prikazuju vec dva mjeseca. Sibenska tvrtka za prikazivanje filmova "Kino"
d.d. u vlasnistvu koje je kino "Sibenik", hrvatskim kino distributerima
duguje 70 tisuca kuna, a desetak zaposlenih nije primilo niti placu za
prosinac.

Prosle godine na Silvestrovo, uspjeli smo podijeliti placu za studeni -
kazao je Srdjan Belamaric, direktor "Kino" d.d. isticuci kako su ljudi u
tvrtki njegova prva briga. No, reci ce, kada je rijec o navedenom dugu
glavni problem predstavlja odnos sa zagrebackim "Kinematografima", najvecom
distributerskom i prikazivackom kucom u Hrvatskoj, kojoj Sibencani duguju
oko 37.000 kuna.

Taj iznos "Kinematografima" dugujemo jos od prosle jeseni. Oni su trazili
da odmah platimo dug,sto nismo mogli, vec smo ponudili 15.000 kuna, te da
novac od prodaje ulaznica njihovog filma koji smo tada imali, "Truman
show", odmah uplatimo na njihov racun. Oni to nisu prihvatili i nasa
suradnja je prestala. To je i razlog sto nismo dobili, na primjer "Mulan",
"Savrseno ubojstvo", "Zmijske oci" itd. objasnjava Belamaric.

Sumornim prognozama o buducnosti kina u Sibeniku pridonosi i trend stalnog
opadanja posjetitelja. I dok se jos ratne 1994. godine broj gledatelja
priblizio brojci od gotovo 83 tisuce, protekle je godine u kino otislo
svega 36.500 Sibencana. Od toga gotovo jedna trecina otpada na hit svih
vremena, film Jamesa Camerona "Titanic". Ovih dana, pak, jedini film koji
se prikazuje "Ja cu budan sanjati", dnevno odgleda tridesetak gledatelja,
sto u dvorani koja ima oko pet stotina mjesta pruza doista otuznu sliku.

Bolja situacija, cini se, nije ni u nekim drugim gradovima u Hrvatskoj.
Slicni problemu muce Dubrovnik, Pulu, Karlovac, a nedavno je zatvoreno
jedno kino u Vinkovcima. Sibenik se prije nekoliko godina mogao pohvaliti s
time da da filmove prikazuje istodobno kad i Zagreb, a vrlo cesto prije
susjednog Zadra ili cak Splita. Danas je situacija posve drugacija. Zadar,
s obzirom na broj stanovnika, ima dobru kino posjecenost, a Belamaric
istice kako bi prave uzroke drasticnom broju opadanja posjetitelja u
Sibeniku mogla pokazati tek ozbiljna socioloska studija.

Danas nikome vise nije jasno zasto jedan film u nekom gradu ide dobro, a u
drugom ne. Primjerice, komedija koja se sada reklamira "Svi su ludi za
Mary" odlicno ide u Samoboru i Zadru, a daleko losije u Osijeku. Po broju
posjetitelja Sibenik je prije tri, cetiri godine bio na sedmom mjestu u
Hrvatskoj.

Belamaric tvrdi kako bi prije snazna reklamna kampanja na HTVu za svaki
novi film koji bi dosao u Hrvatsku, bila izvrstan mamac za gledatelje. No,
"Kinematografi" kao najveci distributer danas filmove manje reklamiraju, a
njihovo cesto monopolisticko ponasanje, distribucija i los tajming filmova
izazivaju negodovanje, osobito kod manjih prikazivaca.

Ovako nezavidnu situaciju otezava i cijena kino ulaznica koja osim PDVa
podlijeze i zupanijskom porezu od 5 posto koji placaju sve tvrtke
registrirane za zabavu i igru, jer se prema postojecim zakonima
prikazivanje filmova ne smatra kulturnom djelatnoscu. Zeleci barem donekle,
privuci gledatelje u kino, od nedavno su uvedene i tri kino predstave s
razlicitim cijenama ulaznica. Za prvu predstavu koja obicno pocinje u
16,30, ulaznica stoji petnaest kuna, za drugu 18, a ta trecu 20 kuna.

Rezultati ove male ekcije jos nisu vidljivi, jer vec sest, sedam godina
nismo davali predstavu u 16,30 pa nam se ponekad dogadja da film u tom
terminu ne prikazujemo, jer nema posjetitelja. A mislim da se ljudi ponovno
trebaju priviknuti i zato to necemo mijenjati. Razmisljamo uvesti i kasni
termin u 22 sata, ali samo vikendom rekao je Belamaric.

Ipak, "Kino" d.d. sada se ne moze snaznije uhvatioti u kostac s problemom
pada gledanosti filmova na velikom ekranu. O preuredjenju kona "Sibenik" za
sada nema ni govora, dok je sudbina jos derutnijeg kina "Odeon" potpuno
neizvjesna , buduci da je za taj prostor zainteresirano i Sibensko
kazaliste, a grad Sibenik, premda je to svojedobno najavljivao, odustao je
od zakupa tog prostora.Da bi kino "Sibenik" bilo suvremeno uredjeno i
opremljeno, prema gruboj procjeni Srdjana Belamarica trebalo bi uloziti
astronomskih 500.000 maraka o cemu sadasnja uprava moze samo budna sanjati.
Premda je ova tvrtka vlasnik poslovnih prostora u kojima se nalaze Croatia
banka i agencija Mihovil tours, novac od najma nije dostatan, pa je prodaja
ulaznica uvijek bila glavnbi izvor prihoda "Kina" d.d., tvrdi Belamaric, a
sadasnju krizu smatra ipak premostivom.

Iduceg tjedna najavljen je i sastanak s Nadzornim odborom ciji je
predsjednik sibenski gradonacelnik Franko Ceko.

Postoji mogucnost da podignemo kredit kako bismo isplatili place i
podmirili dug prema "Kinematografima" i drugim distributerima. To ce nam
omoguciti i nabavu novih filmova, pa je moguce da ponovno proradi i kino
Odeon.

No, da je rijec o kratkorocnom rjesenju govori i podatak vezan uz vlasnicke
odnose "Kina" d.d. Naime, 50 posto dionica tvrtke imaju zaposleni, a
vlasnici druge polovice koja je isla u treci krug kuponske privatizacije
jos nisu poznati. Do tada, Sibencanima preostaje opet nostalgija, jer ne
tako davno, ovaj grad imao je tri kina, a upravo zahvaljujuci filmovima,
ako vec ne i udobnim kino dvoranama, iako je ukorak s Europom.

***

35. H, Vecernji list, 25. sijecnja 1999., str. 17.
NAGRADE HRVATSKOM FILMU I PLAKATU

LISABON, 24. sijecnja - U Estorilu, poznatom turistickom sredistu nedaleko
od Lisabona, u subotu uvecer je svecanom dodjelom nagrada zavrsen
"Festoril" - Medjunarodni festival turistickog filma, videa, multimedija i
plakata. U konkurenciji dvadeset i tri filma, hrvatski film "Eufrazijeva
bazilika u Porecu" dobio je prvu nagradu medju filmovima o kulturnom nasljedu.

U ime producenta "Istra filma" iz Rijeke ovo vrijedno priznanje primio je
scenarist filma mr. Mario Baldini. U konkurenciji turistickih plakata
izmedu njih 368 iz zemalja sa svih kontinenata, prvu nagradu za plakat
temeljen na fotografiji dobio je plakat istaknutog zagrebackoga dizajnera
Borisa Ljubicica, koji je bio posvecen hrvatskom nastupu na proslogodisnjoj
svjetskoj izlozbi EXPO'98 u Lisabonu. Diplomu i pokal u ime odsutnog autora
primio je veleposlanik RH u Portugalu dr. Darko Bekic. Svecanosti u
Estorilu prisustvovao je i veleposlanik RH u Spanjolskoj, mr. Frane Krnic.

***

36. N.K., Vecernji list, 25. sijecnja 1999., str. 8.
POKUSNI POHOD KRIMEJSKIH FESTARA

RIJEKA - Maskare su, nakon brojnih karnevalskih festi u svim prigradskim
mjestima, u subotu stigle i u Rijeku. Ali "okupirale" su samo istocni dio
grada - Susak, gdje suvereno vec vise od jednog stoljeca vladaju Krimejski
festari, autenticna rijecka karnevalska skupina cija povijest seze u daleku
1896. godinu. Njihove prepoznatljive odore pomorskih casnika s kapetanskim
kapama svjedoce o pomorskoj tradiciji Rijeke, a zastavom crvenobijele boje
izrazavaju svoju ljubav prema NK "Orijent". I ove su godine, pojacani
gostujucim maskaranim grupama Pehlinskim festarima, Zametskim i Zejanskim
zvoncarima, te zvoncarima iz Korenskog i Vlahova brega, obisli sve vaznije
ulice Susaka, kako to cine od postanka. Krimejski su festari, uz Zametske
zvoncare, jedina registrirana maskarana grupa u Rijeci, a svoje su pusne
obicaje obnovili potkraj osamdesetih godina. Grupa sada broji 80 clanova od
5 do 80 godina, a najmladji jamce cuvanje tradicije pusnih obicaja.




~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~