🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
26. 01. 1999.

SADRZAJ:

KULTURA
25.  NAGRADJENI PREVODIOCI
26.  ZMAJEVI CUVAJU USPOMENE NA LJUDE I DOGADJAJE IZ HRVATSKE POVIJESTI
27.  DIRLJIVA VECER ZA PROFESORA RADICA
28.  LUTKARSKO KAZALISTE ZADRU TREBA !
29.  IDEJE: "ZARULJICA", PRVI DJECJI MUZEJ U HRVATSKOJ, BIT CE NA TRESNJEVCI?
30.  OD VESTERNA DO "GRICE VJESTICE"
31.  "VRELO" VEC NA POCETKU

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

KULTURA

***

25. Barbara Matejcic, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 19.
NAGRADjENI PREVODIOCI

ZAGREB, 25. sijecnja - Neprimjereno niski honorari i rijetka recepcija u
javnost,i neki su od problema koji prate predani rad knjizevnih prevodilaca
u Hrvatskoj. Kako bi poboljsali svoj status i osigurali dignitet struci,
knjizevni prevodioci osnovali su Drustvo hrvatskih knjizevnih prevodilaca
kojeg se redovita godisnja skupstina odrzala u subotu u prostorijama
Drustva. Pod predsjedanjem Gige Gracan, na skupstini su dodijeljene nagrade
Drustva hrvatskih knjizevnih prevodilaca. Dobitnica nagrade za zivotno
djelo je Alka Skiljan ciji su prijevodi dramskih, ponajprije francuskih
tekstova ostavili neizbrisiv trag u hrvatskom kazalistu. Najboljim
prijevodom protekle godine proglasen je prijevod poetskog opusa Arthura
Rimbauda sto ga je potpisao Zvonimir Mrkonjic. "Zasluga je Zvonimira
Mrkonjica sto je Rimbaudu prisao sustavno i studiozno, sto je proucio
pertinentne interpretacije i sam nam ponudio veliku analiticku studiju o
tome epohalnom pjesniku. Samo je Mrkonjic, i sam pjesnik sirokoga registra
i amplitude koja ide od tekstualnoga eksperimentiranja do postmodernoga
sintetiziranja, mogao na odgovarajuci nacin prenijeti i mjeru vezanih
oblika i slobodu onirickih asocijacija, i elegantne ritmove i rime i
grotesknu verbalnu zafrkanciju", rijeci su Tonka Maroevica kojima je
obrazlozio odluku o dodjeljivanju nagrade Zvonimiru Mrkonjicu ciji je
dugogodisnji prevodilacki rad obiljezen upravo Rimbaudovom poezijom.

Na skupstini su clanovi te strukovne udruge upoznati i s cjenikom
prijevoda, sto je izradjen s obzirom na zahtjevnost, vrstu i zanr
prevedenog teksta. Na primjer, cijenu od 60 kuna postize kartica
popularnog, nezahtjevnog teksta, dok je sonet vrednovan s 18 kuna po stihu.

***

26. Zeljka Frelih, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 10.
ZMAJEVI CUVAJU USPOMENE NA LJUDE I DOGADjAJE IZ HRVATSKE POVIJESTI

Druzba Braca Hrvatskoga Zmaja dobrovoljna je kulturna udruga utemeljena 16.
studenoga 1905. godine u Zagrebu, s ciljem da njeguje hrvatsku kulturnu
bastinu.

Rad druzbe zabranjivan je tri puta, u I. i II. svjetskom ratu, te 1946.
godine, no zabrane je nisu uspjele iskorijeniti. Osamostaljenjem Republike
Hrvatske, Druzba je ponovno uspostavljena 1990. godine. Druzba je od
rusenja spasila dotrajalu kulu nad Kamenitim vratima te ju od gradskoga
Poglavarstva dobila na koristenje bez vremenskog ogranicenja. Od toga
vremena Zmajeva kula obnavljana je nekoliko puta. Obnova zavrsena 1938.
godine pod vodstvom arhitekta Juraja Denzlera, Zmaja od Harmice, dala je
kuli danasnji vanjski i unutarnji izgled. Projekt uredenja nastavljen je i
prosle godine, zahvaljujuci sredstvima Ministarstva kulture i Grada
Zagreba, pa ce se u kuli urediti novi muzejski i galerijski prostor.

Sakralno - povijesni prostor kule prosiren je i na obliznji Trg Druzbe
Brace Hrvatskog Zmaja, na kojemu je 15. studenoga 1994. godine, u povodu
proslave 900. obljetnice Zagrebacke , biskupije, postavljen kip sv. Jurja
Mucenika, zastitnika Druzbe.

Kako smo saznali u razgovoru s dr. Vladimirom Rukavinom, Zmajem
Svetoksaverskim, Druzbu su utemeljili Emilij Laszowski i dr. Velimir
Dezelic, stariji. Ime je dobila po uzoru na Red zmajskih vitezova kralja
Zigmunda, koji je utemeljen 1408. godine, a sacinjavali su ga pretezno
Hrvati. Znakom Druzbe postao je zlatni zmaj zelenih krila koji cuva stit s
hrvatskim grbom, zastitnik joj je sv. Juraj Mucenik, a geslo joj je Pro
aris et focis Deo propitio - "Za zrtvenike i ognjista, s Bozjom miloscu".
Druzba ima i svoj grb, zastavu, himnu, lentu, zig i pecat.

Rad Druzbe vodi Mestarski zbor, kojega cine Veliki mestar i osam mestara, a
bira se na pet godina. Cast Velikoga mestra obnasali su Emilij Laszowski,
Milutin Meyer, dr. Mladen Dezelic i, sada, dr. Juraj Kolaric. Clanstvo cine
redoviti clanovi, kojih je broj ogranicen, zatim clanovi utemeljitelji ili
dobrotvori, clanovi prinosnici, pocasni clanovi i pripravnici. Medju
clanovima je obvezno bratimstvo i strogo pridrzavanje Pravila koja su
ujedno njezina temeljna isprava za ponasanje i djelovanje. Druzba se
sastoji od Zmajske matice i ogranaka zmajskih stolova u zupanijskim
sredistima. Sijela Druzbe odrzavaju se svake srijede u Zmajskoj kuli nad
Kamenitim vratima.

- Zmajskom bratstvu pripadale su brojne poznate licnosti iz hrvatske
povijesti, poput Ivana pl. Zajca, Djure Prejca, dr. Alojzija Stepinca,
Bozidara Kukuljevica, Vjekoslava Klaica i drugih, a do danas u Matica
clanstva ubiljezeno je vise od 1400 zmajeva, rekao je dr. Rukavina.

Rad Zmajeva, od njihova osnutka pa do danas, vrlo je raznolik. Podigli su
vise stotina spomenika i spomen obiljezja. Gradska knjiznica osnovana je
1907. godine, a Gradski arhiv, Gradski muzej i Drustvo za spasavanje -
danasnja Hitna pomoc, samo su dio rezultata vrijednog zalaganja Druzbe.

Zmajevi su 1907. pronasli u Beckom Novom. Mjestu zaboravljene posmrtne
ostatke Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, godine i 1919. prenijeli
ih u Zagreb i pohranili u zagrebackoj katedrali. Osim toga, u zagrebacku
prvostolnicu prenijeli su i pohranili posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i
njegovih sudrugova, 1921. godine.

U Druzbi djeluje i sedam sekcijapovijesna, umjetnicka, prirodoslovna,
dobrocinska pravna, prosvjetna i sekcija kulturne bastine. Zajednicka im je
zadaca sacuvati od mraka zaborava uspomenu na ljude i dogadaje koji su
odigrali veliku ulogu u hrvatskoj povijesti, zakljucio je dr. Rukavina.

***

27. Visnja Pozgaj, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 19.
DIRLJIVA VECER ZA PROFESORA RADICA

ZAGREB, 25. sijecnja - U nedjelju u organizaciji Muzicke akademije
Sveucilista u Zagrebu i Hrvatskoga glazbenog zavoda je odrzan svecani
koncert u povodu 35. godina pedagoskog rada i 70. godipa zivota prof.
Stjepana Radica. Velika dvorana HGZa osvanula je u svecanom ozracju dupkom
puna njegovih djaka, kolega, prijatelja i postovatelja koji su odali
priznanje uglednom i omiljenom pijanistu, profesoru i politicaru Stjepanu
Radicu.

Nakon pozdravnih rijeci dekana Muzicke akademije prof. Tonka Ninica i pisma
procelnika Klavirskog odjela prof. Vladimira Krpana, koje je zbog
odsutnosti procitao njegov zamjenik prof. Ljubomir Gasparovic, nastupilo je
cetvero posljednjih studenata - diplomanata prof. Radica, redom vrsnih
mladih umjetnika kojl su svirali na visokoj razini, upravo kako ih je prof.
Radic ucio savjesno i ispravno, omogucivsi im da svoju muzikalnost
maksimalno iskazu. Silvije Vidovic izveo je Sonatu u a - molu KV - 310
Wolfganga Amadeusa Mozarta, Eva Kirchmayer - Bilic svirala je sonet 123
Petrarce i Vecernje farmonije Franza Liszta, Lana Zadro interpretirala je
tri slike Clauda Debussyja, a Mario Copor izveo je Trecu sonatu u a - molu
Sergeja Prokofjeva, ruski ples iz "Petruske", Igora Stravinskog i Melodiju
Davorina Kempfa, takodjer djaka Stjepana Radica.

Ova lijepa i dostojna proslava koju je inicirala i uzorno organizirala Eva
Kirchmayer - Bilic bila je popracena i prigodnom izlozbom te programskorn
knjizicom s nadahnutim uvodnikom Zvonimira Berkovica, prvog njegovog
kriticara. Vidljivo ganut, prof. Radic je na kraju svim sudionicima
zahvalio za lijepu vecer s dirljivim sjecanjem na podij HGZa, njegov drugi
dom za koji ga vezu najljepse uspomene. Pa iako je zadnjih godina, kako je
kazao, pronasao i svoju drugu ljubav u politici, ona ipak nije zamijenila
njegovu prvu ljubav prema glazbi, uz koju je na najljepsi nacin proslavio
35 godina pedagoskog rada i 70. rodjendan.

***

28. Lada Kalmeta, Slobodna Dalmacija, 26. sijecnja 1999., str. 48.
LUTKARSKO KAZALISTE ZADRU TREBA !

ZADAR - Na skupu koji je u Gradskoj lozi u ponedjeljak navecer organizirala
Matica Zadrana kako bi aktualizirala pitanje zavrsetka izgradnje zgrade
Kazalista lutaka postignut je nacelan dogovor svih sudionika medju kojima
se poglavito slusala rijec predstavnika zupanijskih i gradskih vlasti - oko
zajednickog angaziranja u "udomljavanju" jedinog zadarskog profesionalnog
dramskog ansambla.

Iako se ravnatelj zadarskog Kazalista lutaka Davor Grzunov osvrnuo na
protekla dva desetljeca, koliko traju pokusaji da se zadarskim lutkarima
izgradi kazaliste, podsjetivsi na to da zapoceti a nikad nedovrseni objekt
propada, cilj skupa nije bio osvrt na proteklo razdoblje, vec nakana da se
propita javnost, a poglavito strukture vlasti o tome koliko su se Zadrani
spremni zajednicki angazirati u dovrsetku zadarskog kazalista za ciji je
dovrsetak, prema gruboj procjeni, potrebno oko deset milijuna kuna. U tom
je kontekstu naglaseno da kazaliste nije potrebno samo lutkarima nego Gradu
Zadru, u cemu je skup Matica Zadrana naisao na potporu predstavnika
Zadarske zupanije Pavla Racica i zadarskog dogradonacelnika Radovana Dunatova.

Uz dr. Slavka Perovica, koji se skupu obratio u ime Matice Zadrana, te
voditelja javne tribine u Gradskoj lozi prof. Zvonka Festinija, ravnatelja
Muzejskogalerijskog centra u Zagrebu i predsjednika Hrvatskog centra
medjunarodne udruge lutkara Unima, na skupu je govorio i prof. Abdulah
Seferovic, nekadasnji glumac i redatelj u zadarskom Kazalistu lutaka, te
autoru Monografije o tom kazalisnom ansamblu.

***

29. Snjezana Rajcic, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 11.
Ideje: "ZARULJICA", PRVI DJECJI MUZEJ U HRVATSKOJ, BIT CE NA TRESNJEVCI?

Kako bi se dalo znacenje intelektualnom i spoznajnom razvoju djeteta i
obitelji kroz igru i zabavu, u rujnu prosle godine osnovana je "Heureka",
Udruga za zastitu prava i interesa djece i obitelji, u Ulici Pavla Hatza 2.

Osnivanjem "Heureke" zeljelo se, prema rijecima Irene Sertic, predsjednice
Udruge, stvoriti instituciju koja bi nastojala da se svakom djetetu omoguci
ucenje i otkrivanje vlastitih sposobnosti. Rad je zamisljen u obliku
radionica, tribina, izleta, skupova najrazlicitijega oblika. Tako se rodila
i ideja o osnivanju "Zaruljice", prvoga djecjeg muzeja u Hrvatskoj, koji
bi, kao i slicne institucije u svijetu, djelovao i kao obiteljski centar.

Zelja je da se otvori prostor od oko 3000 cetvornih metara u kojem bi
djeca, igrajuci se i baratajuci "izloscima", ucila o povijesti i kulturnoj
bastini nasega naroda, usvajala znanje prometne kulture i razvijala
psiholosku sigurnost u raznim situacijama.

U muzeju bi se sustavno obradjivale i ekoloske teme, ocuvanje etnografskog
blaga, a izuzetna pozornost posvetila bi se prevenciji i rjesavanju
problema svih vrsta ovisnosti, posebice ovisnosti maloljetnika o drogi i
alkoholu.

Predstavnici "Heureke" trenutno pregovaraju s opcinom Tresnjevka o dodjeli
prostora od oko 3000 cetvornih metara. Tamo bi se organizirali igrokazi,
predstave za djecu i roditelje, a osnovale bi se i hrvatskoengleske
radionice dramske, recitatorske i literarne sekcije. U kazalisnim
radionicama, "Ha - Ha - Ha - Haenka", najmladji bi ucili dikciju, ples,
vjezbali izrazavanje osjecaja, sminkanje i kostimiranje, a improvizirano bi
se citali i scenariji. Povremeno bi se prikazivale i kino predstave i
kazalisni komadi gostujucih druzina.

Ideju o osnivanju djecjega muzeja pozdravili su i djelatnici vrtica
"Razlicak", koji su ponudili prostor za izloske kojima se moze i igrati. S
aktivnostima djecjega muzeja, "Heureka" zeli povezati i program "Inkluzija"
sto ga provodi Centar za rehabilitaciju osoba s mentalnim poteskocama
"Zagreb".

Ideja je vec dobila potporu od Ministarstva kulture i Drzavnoga zavoda za
zastitu obitelji, materinstva i mladezi te od zagrebackog Gradskoga
poglavarstva. Novac bi se namaknuo samofinanciranjem - izdavanjem djecjih
slikovnica, kalendara i knjiga za odrasle - a dio bi se prikupio
donacijama. Zasad je stigla pomoc od "Magme", "McDonald'sa", Lura grupe te
nekih stranih sponzora, no to jos nije dovoljno. U "Heureki" se nadaju da
ce se broj donatora povecati, tim vise, sto je udruga clanica Svjetske
udruge djecjih muzeja sa sjedistem u Washingtonu.

- Uskoro odlazimo u New York, na konferenciju koju priredjuje Udruga
svjetskih djecjih muzeja s temom "Moralni aspekt osnivanja djecjeg muzeja s
naglaskom na multikulturalizam i demokraciju", rekao nam je Robert Gnand,
tajnik "Heureke". Petstotinjak sudionika iz cijelog svijeta upoznat ce se s
planovima za otvaranja djecjeg muzeja u Hrvatskoj, te ce im se i turisticki
predstaviti nasa zemlja. Zato "Heureka" vec suradjuje s Institutom za
turizam, pomocu kojeg se namjerava ukljuciti i u suvremeni razvoj
obiteljskoga turizma.

U ovom trenutku "Heureka" priprema strucne timove s pedagozima,
odgajateljima, psiholozima, glumcima. No kako bi se mogle osigurati sve
zamisljene aktivnosti, bit ce potrebni i volonteri. Dobrodosli su zato svi
koji se zele pridruziti, a mogu se javiti na telefon 437698 ili mobitel
098/353 - 796.

***

30. N. Koscic, Vecernji list, 26. sijecnja 1999., str. 16.
OD VESTERNA DO "GRICE VJESTICE"

RIJEKA - Nakon radova Waftera Neugebauera, Andrija Maurovic je drugi strip
crtac ciju samostalnu izlozbu, pod zajednickim nazivom "Velikani hrvatskog
stripa", rijecka Moderna galerija priredjuje u okviru 14. medjunarodne
izlozbe crteza. Vecaras ce je u Malom salonu otvoriti Darko Glavan, koji je
na jucerasnjoj konferenciji za novinare naglasio da je Maurovic jedan od
najvecih genija sto ih je imao prilike upoznati, "stvaratelj koji je
fascinantno prosirio izrazajne mogucnosti medija u koji je usao kao
zanatlija, a izasao, i trajno ostao zabiljezen kao umjetnik dostojan
najvecih svjetskih priznanja".

Na izlozbi je, zahvaljujuci R. Neugebaueru, Prvi put na Jednome mjestu
prikazan slabije poznati dio Mauroviceva opusa, nastao izmedju prve
polovice cetrdesetih do sredine sezdesetih godina. Izlosci, medjutim, sezu
jos dublje u povijest, na pocetke autorova rada, u vestwern stipove, a
zavrsavaju s "Grickom vjesticom", koju je sezdesetih godina objavljivao u
"Vecernjem listu". Postavljeno je ukupno deset strip - ploca, nastalih od
1935. do 1960. godine: Vjerenica maca, Seoba Hrvata, Ahuramazda na Nilu,
Zlatni otok, Tomislav, Opsada, Brodolomci na otoku Mega, Plantaza Beranda,
Rankov odred i Gricka vjestica.

Mauroviceva genijalnost mjerljiva je s vecinom njegovih suvremenika, kako
po crtezu tako i po reziserskom umijecu i specijalnom odnosu prema
likovima, kazao je D. Glavan. Posebno je izdvojio serijal dvojnoga imena
"Seoba Hrvata", odnosno "Knez Radoslav", usporediv po crtezu i sadrzaju s
germanskim epom o Nibelunzima, te "Zlatni otok" prema Stivensovu romanu i
"Brodolomce na otoku Mega", koji svjedoce o njegovoj gotovo opsesivnoj
vezanosti za more, poglavito oluje i nevrijeme, a kao raritet izlozeno je
13 traka njegova prvoga stripa "Vjernica maca", jedinoga u cijelosti
nacrtanoga olovkom.

Nazalost, dio njegova opusa, kao sto su "Trojica u mraku" i "Sedma zrtva"
nije dostupan. Nalazi se u Jugoslaviji, jer su Maurovica u bivsoj drzavi
cesce objavljivali u Srbiji nego u Hrvatskoj, a kakav je nas odnos prema
tom velikanu strip umjetnosti govori podatak da je do sada bila samo jedna
samostalna izlozba njegovih radova - prije dvadeset godina u zagrebackoj
galeriji "Nova", kazao je Darko Glavan.

***

31. E. Culjat, Vecernji list, 26. sijecnja 1999., str. 11.
"VRELO" VEC NA POCETKU

RIJEKA - Jos nas nepuna dva tjedna dijele od pocetka 16. medjunarodnog
rijeckog karnevala. Za razliku od prijasnjih godina ceremonija otvaranja 5.
veljace odrzat ce se u dosad najvecem karnevalskom satoru na Delti, ciji je
kapacitet cak 14.000 mjesta. Ondje ce kljucevi grada biti predani
"karnevalskom gradonacelniku", mestru od svih karnevalskih dogadjanja.
Sudeci po gostima vec sam pocetak karnevala obecava uzavrelu atmosferu
tijekom cijela njegova trajanja; 5. veljace na svecanosti otvaranja
nastupit ce internacionalne estradne zvijezde "Chico and the Gypsies", a
potom poznata skupina "Abraxas". Vracanjem vremenskog sata unatrag,
organiziranje karnevalske povorke posljednje nedjelje karnevalskih zbivanja
u Rijeci je pocelo jos 1982. Tako je zapravo ponovo ozivjela duga tradicija
karnevala na Kvarneru i u Hrvatskom primorju, koja seze u daleku proslost.
Rijeka je u 19. i 20. stoljecu bila jedan od najznacajnih karnevalskih
gradova Europe.

Iz godine u godinu Medjunarodni rijecki karneval brojcano jaca, pa ce se
ovogodisnjim posjetiteljima prikazati vise od 130 organiziranih maskiranih
grupa iz Hrvatske i 20ak zemalja Europe. Uz Karnevalski park na Delti i
karnevalske plesne veceri, od dogadjanja svakako valja izdvojiti izbor
Kraljice rijeckog karnevala, Dane smjeha, tradicionalni maskarani Autorally
ParizBakar, Medjunarodnu djecju karnevalsku povorku, Diplomatski
karnevalski bal i na kraju, 14. veljace, velicanstvenu Medjunarodnu
karnevalsku povorku. Premda je u okolici Rijeke karnevalsko ludovanje u
punom zamahu, u veljaci grad postaje sredistem svih karnevalskih
dogadjanja, gdje ce se svakog dana zivjeti na "karnevalski". Prije pocetka
16. medjunarodnog rijeckog karnevala, Turisitcka zajednica grada Rijeke u
sklopu svojih redovnih promotivnog nastupa, predstavit ce ovog vikenda (30.
sijecnja) Rijecki karneval u Zagrebu. Nakon promoviranja u prostorijama
Turisticke zajednice grada Zagreba, povorka karnevalskih grupa krenut ce s
Kaptola, proci uzim sredistem Zagreba i tako pokusati docarati duh Rijeckog
karnevala.




~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~