🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
26. 01. 1999.

SADRZAJ:

POVRATAK I OBNOVA
8.   PRELIMINARNO IDENTIFICIRANO JOS 13 EKSHUMIRANIH ZRTAVA
9.   RUSI IZLAZE NA HRVATSKA MINSKA POLJA
10.  POLJOPRIVREDNO ZEMLJISTE - PRIORITET BROJ JEDAN
11.  DVIJE TISUCE POVRATNIKA U DARDI
12.  U "GASINCIMA" SMJESTENO 550 OSOBA
13.  SADNICE POVRATNICKIM OBITELJIMA
14.  KROV NAD GLAVOM I LIJEPA RIJEC
15.  U TVRDJU I VOJARNE DO 2010. GODINE

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

POVRATAK I OBNOVA

***

8. Lj.P., Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 6.
PRELIMINARNO IDENTIFICIRANO JOS 13 EKSHUMIRANIH ZRTAVA

VUKOVAR, 25. sijecnja - Tijekom desetodnevnog izlaganja protokola i
fotografija neidentificirariih hrvatskih zrtava ekshumiranih iz masovnih
grobnica u Vukovaru i okolici, clanovi obitelji preliminarno su
identificirali 13 zrtava, a temeljem indicija otvoren je postupak
utvrdjivanja identiteta za jos sest zrtava - potvrdio je predsjednik
Vladine Komisije za zatocene i nestale, pukovnik Ivan Grujic.

Djelatnici Hrvatskog Crvenog kriza, Gradsko drustvo Vukovar od obitelji
zrtava prikupili su sve potrebne informacije, te ce se provodenje daljnjeg
postupka utvrdivanja identiteta nastaviti na Zavodu za sudsku medicinu i
kriminalistiku u Zagrebu.

Grujic je dodao da je od 2.500 zrtava ekshumiranih u Hrvatskoj, do sada
identificirano oko 83 posto, Strucni tim za ekshumacije kojim koordinira
Komisija za zatocene i nestale na nekoliko lokacija u Podunavlju obavlja
probna iskapanja.

Jedna od tih lokacija je i u selu Tordinci nedaleko Vinkovaca, gdje prema
iskazima svjedoka, postoji devastirana masovna grobnica.

***

9. R. Ivanus, Vecernji list, 26. sijecnja 1999., str. 3.
RUSI IZLAZE NA HRVATSKA MINSKA POLJA

KRIZ - U razminiravanje hrvatskih krajeva uskoro bi se trebalo ukljuciti i
ruska drzavna agencija za humanitarne operacije Emercom koja s poduzecem
Exbel iz Kriza osniva zajednicku tvrtku za nastup na hrvatskom trzistu.
Istaknuto je to na jucerasnjem predstavljanju tog zajednickog poduzeca u
Krizu.

Ruski Emercom jedna je od najpoznatijih svjetskih tvrtki koje se bave
razminiravanjem, gasenjem velikih pozara i spasavanjem ljudi nakon velikih
katastrofa, a sa svojim avionom IL - 27 sudjelovala je lani u gasenju
pozara na Korculi.

Dosadasnji ulog Rusa u opremi za zajednicku tvrtku je oko 600.000 DEM, a u
Krizu se planira otvoriti i skola za pse koji pomazu u nalazenju
eksplozivnih sredstava. Jucer je u Krizu i demonstrirana vjestina jednog
psa koji je vrlo brzo pronasao tri nagazne mine postavljene na prostoru od
oko 100 cetvornih metara.

- Iako smo mi prakticno direktna konkurencija poduzecu Mungos, mislim da
mozemo suradjivati jer posla, na zalost, ima i previse - kazao je Branko
Kakaric iz Exbela. U dobru suradnju dvije tvrtke vjeruje i Klimenko
Vladimir Nikolajevic, zamjenik ruskog ministra za civilnu zastitu, pod
cijim se ministarstvom direktno nalazi i agencija Emercom. Otpremnik
poslova u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu Bocan Haracanko u toj suradnji
vidi i realizaciju dijela dogovora predsjednika Tudjmana i Jeljcina.
Zajednicko poduzece je pred potpisivanjem jednog posla za razminiravanje, a
sudjelovat ce i na natjecaju za dobivanje tendera za razminiravanje za koje
je novac osigurala medjunarodna banka preko Hrvatske Vlade. Za taj posao
trazi se garancija od 6,5 milijuna dolara sto, tvrdi Kakaric, moze
osigurati ruski partner.

***

10. Sanja Butigan, Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 14.
POLJOPRIVREDNO ZEMLJISTE - PRIORITET BROJ JEDAN

VUKOVAR - Unatoc nepovoljnim vremenskim uvjetima, dinamika je razminiranja
vukovarskog terena zadovoljavajuca, a sredstva su osigurana i za
intenzivniji nastavak radova u ovoj godini, izjavio je jucer u Vukovaru
predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje, dr. Ivan Majdak.
Nakon obilaska prostora Osnovne skole "Stjepan Supanc" gdje su u tijeku
radovi ciscenja od mina, Majdak je novinarima rekao kako ce se razminiranje
nastaviti prema vec utvrdjenim prioritetima, medju kojima je, na prostoru
hrvatskog Podunavlja, prioritet broj jedan razminiranje poljoprivrednog
zemljista. Takodjer, i dalje ce se raditi na razminiranju za potrebe obnove
obiteljskih kuca, infrastrukture i gospodarstva.

Posao razminiranja spomenute vukovarske skole, koji obavljaju pirotehnicari
AKDa "Mungos", na povrsini od nesto vise od 12.000 cetvornih metara, trebao
bi biti zavrsen do kraja ovoga tjedna. U okviru projekta obnove vukovarskih
objekata javne namjene sredstvima hrvatskih zupanija, tu ce skolu, s osam
milijuna kuna ugovorne vrijednosti radova, obnavljati Istarska zupanija.
Voditelj "Mungosa" na projektu razminiranja skole "Stjepan Supane" Nikola
Salopek istaknuo je da rad petnaestak pirotehnicara dodatno otezavaju
nesavjesni gradjani Vukovara, koji, unatoc ponovljenoj akciji MUPa,
odbacuju razne minskoeksplozivne naprave koje nelegalno posjeduju na
prostor oko skole sto moze biti vrlo opasno. Iako je na posljednjoj
donatorskoj konferenciji u svrhu ciscenja hrvatskih podrucja pod minama, a
prema nekim procjenama rijec je o povrsini od 6.000 cetvornih kilometara,
prikupljeno deset milijuna maraka, a iz drzavnog budzeta izdvojeno 200
milijuna kuna, Majdak je ustvrdio da ce se sredstva trositi maksimalno
racionalno, te je tako cijena razminiranja cetvornog metra s
proslogodisnjih i vise od 20 kuna snizena na 10 - 13 kuna.

Hrvatska Vlada i Sabor ovih ce dana od Hrvatskog centra za razminiranje na
ocitovanje dobiti izvjesce o ucinjenom u prosloj, kao i plan rada za ovu
godinu. Takodjer, HCR se aktivno priprema za Regionalnu konferenciju za
razminiranje, kao nacionalni program velikog znacenja za razminiranje i
borbu protiv mina, a koja ce se odrzati u ozujku. Prema Majdakovim
rijecima, za posao razminiranja uz drzavnu agenciju "Mungos" zainteresirano
je jos desetak domacih privatnih tvrtki, a preko svojih vlada koje pokazuju
namjeru ulaganja u razminiranje hrvatskih podrucja, i nekoliko inozemnih
tvrtki. Napomenuvsi da je takav interes pokazala i vlada Svedske,
predsjednik Savjeta HCRa ocijenio je svaku pomoc dobrodoslom, ali samo ako
ona podrazumijeva kvalitetan program i rad u skladu s pravilima, koja u
razminiranju moraju postovati i hrvatske tvrtke.

***

11. Jasminko Nikolic, Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 40.
DVIJE TISUCE POVRATNIKA U DARDI

DARDA - Upravni odbor zajednice povratnika Osjeckobaranjske zupanije sinoc
je u Dardi odrzao svoju redovitu sjednicu. Donacelnik opcine Tomo Ilic
izvijestio je o trenutacnoj situaciji na podrucju opcine Darda, naglasivsi
kako se u opcinu vratilo vise od dvije tisuce prognanika. Ilic je izrazio
zadovoljstvo sigurnosnom situacijom, ali je naglasio da i u Dardi, kao i u
drugim podrucjima Podunavlja, obnova ne prati zadovoljavajucim tempom zelju
ljudi za povratkom. "Osim obnove, glavni uzrok sporijeg povratka je teska
ekonomska situacija na ovom podrucju. Osim toga, veliki su problemi s
opremanjem povratnickih obitelji namjestajem jer ljudi mjesecima cekaju da
Ministarstvo razvitka i obnove dostavi namjestaj na koji povratnici
ostvaruju prava", rekao je Ilic. U nastavku sjednice bilo je rijeci o
tuzbama za naknadu otudjene imovine koje su prognanici podigli protiv
lokalnih Srba, a kako je izvijestio predsjednik Opcinskog suda u Belom
Manastiru Zlatko Kajtar, trenutacno se na sudu nalaze 743 takva sudska
predmeta.

***

12. S.Z., Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 25.
U "GASINCIMA" SMJESTENO 550 OSOBA

DjAKOVO/GASINCI - U izbjeglickom centru "Gasinci" pokraj Djakova trenutacno
je smjesteno priblizno 550 osoba, sto je znak da se broj prihvacenih ljudi
u ovom ICu vec duze vrijeme ne mijenja. 430 osoba su izbjeglice iz Bosne i
Hercegovine, od kojih polovinu cine Muslimani, a polovinu Hrvati ciji se
domovi nalaze na podrucju srpskog entiteta. Nesto manje od 80 osoba
smjestenih u "Gasincima" su Srbi, povratnici, koji u ovom Izbjeglickom
centru cekaju da im se ostvare uvjeti za povratak kuci u zapadnu Slavoniju
i droge krajeve oslobodjene akcijama "Bljesak" i "Oluja". Vecina srpskih
povratnika su starije i mahom bolesne osobe. Preostalih pedesetak osoba
smjestenih u ICu "Gasinci" su kosovski Albanci koji su, pred srpskom
agresijom, napustili Kosovo. Cetrdeset i osam kosovskih Albanaca u
"Gasincima" nema status izbjeglica, no, bez obzira na to, IC im je duzan
osigurati smjestaj, prehranu, higijenu i zdravstvenu zastitu.

***

13. Igor Bosnjak, Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 14.
SADNICE POVRATNICKIM OBITELJIMA

CEMINAC - Vrijednom donacijom povratnickim obiteljima prosloga se tjedna
Upravni odjel za poljoprivredu Istarske zupanije odazvao na zamolbu
Zajednice povratnika Istarske zupanije, kojoj je na celu Branka Djurin.
Naime, izaslanstvo toga odjela - koje su predvodili Milan Autolovic,
procelnik Odjela, Graciano Prekalj, njegov zamjenik, te Zeljko Prgomet,
magistar agronomskih znanosti - urucilo je Damiru Resetaru, donacelniku
Opcine Ceminac i predsjedniku MOa, tisucu sadnica (jabuka, kruska i sljiva
pogodnih za uvjete naseg podrucja) za potrebe povratnika u Ceminac. Po
dvije su sadnice rasporedjene na 427 domacinstava, a 70 ih je darovano
Osnovnoj skoli "Ceminac". Donaciju su cinile i dvije sadnice maslina za
Osjeckobaranjsku i Vukovarskosrijemsku zupaniju. Uz Ceminac, pomoc je
urucena i Opcini Ernestinovo. Donacija, uz strucne savjete, predstavlja 21.
veliku donaciju Istarske zupanije povratnickim obiteljima. Kako nam je
rekao Milan Antolovic, Istarska zupanija redovito pomaze hrvatske
povratnike, kao i izbjeglice iz BiH.

Kako kaze, time se ljudima koji su bili i jos su u nevolji zeli pokazati da
nisu zaboravljeni, nego im se pokusava pomoci, suosjecajuci u njihovim
teskocama. Antolovic drzi da postoje pretpostavke za brzi oporavak
hrvatskog Podunavlja, ali se sve institucije sustava moraju aktivnije
ukljuciti u taj proces. Zajedno s predstavnicima ZP Istarske zupanije,
Istrani su polozili i vijenac kod Kriza na Biljskoj cesti, na Ovcari i
vukovarskom Novom groblju. Kako se u vrijeme njihova boravka u Slavoniji
odrzavala i tradicionalan Vinceska, baranjski su se domacini potrudili
svojim gostima iz Istre docarati pravi ugodjaj te manifestacije. I
povratnici i predstavnici Istarske zupanije isticu vrlo dobre odnose koje
su uspostavili proteklih godina, naglasavajuci kako im je cilj isti - sto
brzi povratak. Naime, u Istri je jos uvijek smjesteno 3.590 prognanika iz
hrvatskog Podunavlja, uz najslabiju realizaciju povratka od svih
zupanijskih ZPa.

***

14. S. Cvitkusic, Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 10.
KROV NAD GLAVOM I LIJEPA RIJEC

Osjecko je Gradsko poglavarstvo krajem prosle godine iniciralo sanaciju
prostorija u Centru za stradalnike Domovinskog rata kako bi se osigurale
prosto rije potrebne za prihvat i smjestaj zlostavljanih clanova obitelji.
- Gradjevinski su radovi zavrseni u cijelosti, sada predstoji opremanje
prostorija, sto bi trebalo biti zavrseno do pocetka veljace. Gradsko je
poglavarstvo zajedno s Centrom osmislilo dvogodisnji program vezan uz
buduce prihvatiliste, u okviru cega je prvo realizirana adaptacija i
opremanje prostorija, dok se za ovu godinu planirano financiranje
psihosocijalnog programa zasto je izdvojeno 610.000 kuna - kaze, dr. Tibor
Santo, a voditelj Pododjela za zdravstvo i socijalnu skrb pri Gradskom
poglavarstvu. Skorasnje otvaranje prihvatilista za zlostavljane clanove
obitelji potvrdjuje i Jasna Leinweber, ravnateljica Centra za stradalnike
Domovinskog rata. - Poslovi prihvata i smjestaja zlostavljanih gradjana
pripali su Centru na temelju Odluke o socijalnoj skrbi Gradskog
poglavarstva. Prihvatiliste ima sesnaest postelja, a korisnici koji ce biti
na privremenom smjestaju ukljucit ce se u psihosocijalni program kroz koji
ce ekipa strucnjaka razmatrati njihove probleme i traziti rjesenja problema
- kaze Leinweber, te dodaje: - Bilo je teskoca pri opremanju prihvatilista
jer nam je nedostajao namjestaj za sobe i kuhinje. Nedavno je, doduse
stigla donacija namjestaja iz Njemacke, no bilo bi lijepo kada bi se takvim
humanim akcijama odazvali i nasi Ijudi te tako pomogli onima koje zivot ne
mazi.

***

15. Lj.K., Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 11.
U TVRDjU I VOJARNE DO 2010. GODINE

Senat jucer nacelno prihvatio prijedlog ustroja osjeckog Sveucilista do
2010 godine, do definiranja konacnog prijedloga koji bi trebao biti
prihvacen na iducoj sjednici. Na jucerasnjoj je sjednici Senata Sveucilista
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku potvrdjen izbor sveucilisnih nastavnika
prof. dr. sc. Branka Bapca, prof.dr.sc. Ante Milusica i prof. dr. sc.
Drazena Barkovica u trajno zvanje redovitog profesora, te prof. dr. sc.
Zeljka Turkalja u znanstvenonastavno zvanje redovitog profesora za
znanstveno podrucje drustvenih znanosti. Na sjednici je razmatran i
suvremeni ustroj osjeckog Sveucilista saeledavanjem njegove razvojne
perspektive u iducih deset godina Clanovi su Senata nacelno prihvatili
prijedlog ustroja Sveucilista Josipa Jurja Strossmayera do 2010 godine, do
definiranja konacnog prijedloga koji bi trebao biti pnhvacen na iducoj
sjednici Senata. Kako je istaknuto, planom je realizacije osiguranja
optimalnih prostornih potreba Sveucilista u Osijeku do akademske
2000./2001. godine predvidjeno koristenje sadasnjih prostora, prostora u
Tvrdji, te vojarne "Gaj" i "Drava" Senat ce prihvacanjem konacnog
prijedloga razvojnog projekta Upravnom vijecu Sveucilista J.J.Strossmayera
u Osijeku predloziti Plan prostora i ustrojstva Sveucilista do 2010. godine
radi donosenja Odluke o pocetku realizacije smjestaja sveucilisnih sadrzaja
sukladno dinamici prosirenja djelatnosti te preustroja Sveucilista koju
sadrzi Plan.




~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~