🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
26. 01. 1999.

SADRZAJ:

GOSPODARSTVO
16.  MATESA S PREDSTAVNICIMA DEUTSCHE BANK
17.  GRADSKA BANKA VISE NE ISPLACUJE STEDISAMA NI 200 KUNA DNEVNO
18.  DRZAVA OSIGURAVA 3,8 MILIJUNA KUNA
19.  ISTOCNOJ SLAVONIJI 1,5 MILIJARDI DEM KREDITA
20.  URED PREDSJEDNIKA PODUPIRE PRIJEDLOGE IZDAVACA
21.  ODGADJANJE ISPLATE PREMIJA - NEPRIHVATLJIVO
22.  CISCENJE O TROSKU "DALMACIJACEMENTA"
23.  ZVJEZDANI DANI "ZVJEZDANOG SELA"
24.  ZASTO SU I KAKO OTUDJENI MILIJUNI OD BORAVISNE PRISTOJBE

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

GOSPODARSTVO

***

16. Hina, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 2.
MATESA S PREDSTAVNICIMA DEUTSCHE BANK

ZAGREB, 25. sijecnja - Privatizacija javnog sektora i banaka koje su prosle
proces sanacije bile su u ponedjeljak u Zagrebu teme razgovora hrvatskog
premijera Zlatka Matese i clana uprave Deutsche Bank Tessena von
Heidebrecka. "Razmotrili smo nekoliko podrucja nase suradnje, a to su
privatizacija javnog sektora, dakle telekomunikacija, nafte i svega sto je
u to ukljuceno, a potom i privatizacija banaka koje su prosle proces
sanacije", rekao je nakon razgovora Matesa dodajuci da ce Hrvatska za taj
proces uskoro odabrati savjetnike iz najvecih svjetskih banaka.

Deutsche Bank je medju najuglednijim financijskim svjetskim institucijama i
dugogodisnji partner Hrvatske, kazao je Matesa. Prema premijerovim
rijecima, Hrvatska ocekuje suradnju s ovom bankom i na podrucju turizma i
infrastrukture. Tessen von Heidebreck kazao je da njegovu banku zanima
privatizacija javnih poduzeca u Hrvatskoj, te dodao da se Deutsche Bank
namjerava javiti na natjecaj koji bi hrvatska vlada trebala uskoro
raspisati. Hrvatska nije jace osjetila proslogodisnju financijsku krizu
koja je pogodila vise zemlja srednje i istocne Europe, rekao je Von
Heidebreck, te pohvalio solidno financijsko poslovanje i politiku
uravnotezenog proracuna.

S Von Heidebreckom razgovarao je u ponedjeljak i ministar pomorstva,
prometa i veza Zeljko Luzavec.

***

17. Mirko Sajler, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 15.
GRADSKA BANKA VISE NE ISPLACUJE STEDISAMA NI 200 KUNA DNEVNO

OSIJEK, 25. sijecnja - Boris Busac, kojeg je Savjet Narodne banke Hrvatske
imenovao za privremenog upravitelja Gradske banke, u ponedjeljak je poceo
svoj prvi radni dan odlukom da se iz Gradske banke, u iducih sest mjeseci,
ne moze isplatiti ni kuna! Dakle, gradjani koji imaju stedne uloge u toj
banci vise nece moci podizati ni 200 kuna dnevno, kako su to mogli do
dolaska prinudnog upravitelja.

Sva nastojanja da se dobije izjava nekoga od mjerodavnih iz korporacije
Novalic ostala su uzaludna. Novi prinudni upravitelj zabranio je kontakte s
javnoscu, a u ovom trenutku ni sam nije bio voljan bilo sto reci. Ipak
uspjeli smo doznati da tim bankara sastavljen od strucnjaka koji su i do
sada imali nadzor u bankarskom poslovanju ima zadatak da najprije ustanovi
pravo stanje stvari - kolika je zapravo dubioza Gradske banke i potom
predlozi mjere koje ce zastititi interese i ugled drzave, ali i interese
stedisa, poreznih obveznika i drugih vjerovnika banke.

Posebno ce se analizirati i procjenjivati rizicni (nenaplativi) plasmani
banke i koliko eventualne izvanbilancne stavke premasuju iznos jamstvenog
kapitala banke. Imali li izgleda za spas Gradske banke? To pitanje prije
svih zanima komitente banke, stedise i gospo darske subjekte koji su joj
povjerili svoj novac.

Antun Novalic, vecinski vlasnik sustava Novalic u kojemu se nalazi i
Gradska banka, ali i niz poduzeca, osiguravajuce drustvo i zaklada s oko
2.000 uposlenika, cija vrijednost iznosi 1,5 milijardu kuna, neposredno
prije dolaska privremenog upravitelja izjavio je da je oko Gradske banke
"netko igra igru koja je tu banku dovela u vrlo tezak polozaj". Naime,
banka je svrstana u krug rizicnih novcarskih institucija, sto je i
izvazvalo navalu stedisa na njene saltere. Za kratko vrijeme oni su povukli
oko 60 milijuna DEM stednih uloga. Medjutim, sustav Novalic ima i nekoliko
vrlo akumulativnih tvrtki, a Gradska banka posjeduje veliku vrijednost u
nekretninama i imovini svojih komitenata, posebno poljoprivrednih i
stocarskih organizacija.

U medjuvremenu bilo je intenzivnih pregovora s jednom inozemnom bankarskom
kucom koja bi trebala kupiti dionice i imovinu Gradske banke, sto bi je
vratilo u likvidnost. Ako se pak izlaz ne pronadje, privremeni upravitelj
moze predloziti stecaj tj. likvidaciju banke. No i tada ce se voditi briga
da se zastite depoziti gradjana i gospodarskih subjekata.

***

18. B. Peter, Vecernji list, 26. sijecnja 1999., str. 10.
DRZAVA OSIGURAVA 3,8 MILIJUNA KUNA

RIJEKA - poduzetnici i obrtnici iz Primorsko - goranske zupanije uskoro ce
se za realizaciju svojih programa moci koristiti kreditom Privredne banke
Zagreb - Poslovnica Rijeka do 40 milijuna kuna. Iz Ministarstva
gospodarstva u Primorsko - goransku zupaniju su stigle mjenice na 3,860.000
kuna s rokom dospjeca do kraja ozujka ove godine i taj ce novac, zajedno s
udjelom Primorsko - goranske zupanije, gradova i ocina multicipirati u
privrednoj banci u omjeru jedan prema pet.

- Ako se osigura 3,8 milijuna iz Ministarstva gospodarstva i dva milijuna
iz Zupanije, gradova i opcina, za sto postoje realni izgledi, tada bi se
skupilo oko osam milijuna kuna, sto bi se preko kredita Privredne banke
povecalo na ccetrdesetak milijuna kuna za pracenje proizvodnih i drugih
programa obrtnika i poduzetnika - rekao je dipl. ing. Josip Stankovic,
proecnik Upravnog odjela za gospodrstvo u Primorsko - goranskoj zupaniji.

Do sada je posebno Povjerenstvo, u kojemu su predstavnici Odjela za
gospodarstvo i financije zupanije te dozupan primorsko goranski, zaprimilo
oko 60 zahtjeva privatnika i obrtnika. Na osnovu prilozenih programa i
ostale dokumentacije povjerenstvo ce postupno rjesavati svaki zahtjev - a
visina zajmova krece se izmedju 60 i 70 tisuca njemackih maraka, najveci
iznos je 100.00 DEM.

Prve zajmove - kako navodi ing. Stankvoic - gradjani ce moci koristiti vec
pocetkom veljace, a potom tijekom slijedecim mjeseci, odnosno prema
priljevu novca u privrednu banku. U Upravnom odjelu za gospodarstvo
Primrosko - goranske zupanije vjeruju da ce tijekom ove godine osigurati
najmanje sest milijuna kuna, kojim bi se preko rijeckih banaka sacinila jos
jedna kreditna linija od oko 30 milijuna kuna.  Kvarner i Croatia banka
prate 209 programa

Lani je zupanijsko Povjerenstvo zaprimilo 297 zahtjeva iz svih krajeva
zupanije i rjesavlo ih na osam sjednica. Na natjecaj se prijavilo 133
poduzeca i 118 obrtnika - ostalo su bili pocetnici i neregistrirani
poljoprivrednici. pozitivno misljenje povjerenstva dobilo je 209 programa,
pa su sklopljeni ugovori o kreditiranju s Kvarner i Croatia bankom (117
malih trgovackih drustava i 92 obrtnika). Zadovoljava velik broj prijava iz
Gorskog kotara (oko 40 posto), a mali odaziv je obrtnika i privatnika s otoka.

***

19. I.M., Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 11.
ISTOCNOJ SLAVONIJI 1,5 MILIJARDI DEM KREDITA

Gospodarska situacija na podrucju Osjeckobaranjske zupanije bila je tema
razgovora zupana Srecka Lovrincevica i dr. Ivana Majdaka, savjetnika Vlade
Republike Hrvatske, vodjenih jucer u Zupanijskom poglavarstvu. Na sastanku,
kojemu je bila nazocna i Aleksandra Arbanas, procelnica zupanijskog Ureda
za gospodarstvo zupan je izvijestio dr: Majdaka o pripremama za odrzavanje
tematskih sjednica Poglavarstva i zupanijske Skupstine na kojima ce biti
razmotreno stanje u gospodarstvu. S druge strane, Majdak je zupana upoznao
s kreditnom linijom austrijske Kartner Landes und Hypotekenbank koja ce se
realizirati posredovanjem Vlade RH. Rijec je o kreditima u visini 1,5
milijardi maraka, s rokom otplate do 22 godina i uz pocek od dvije godine,
namijenjenim projektima obnove u istocnoj Slavoniji te projektima vezanim
uz turizam. Prema Majdakomm rijecima, to je jos jedan poticaj redefiniranju
poljoprivredne proizvodnje proizvodnje, odnosno novim razvojnim programima.
Na sastanku je bilo rijeci i o sanacijskim programima na podrucju zupamle,
te iznalazenju rjesenja za plasman vina, navodi se u propcenju iz Ureda
zupana.

***

20. Z.G., Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 1.
URED PREDSJEDNIKA PODUPIRE PRIJEDLOGE IZDAVACA

ZAGREB, 25. sijecnja - Premda je ponedjeljak bio najavljivan kao kljucni
dan u razrjesenju nagomilanih problema distributerske kuce "Tisak", sve je
ponovno pomaknuto za jos neko vrijeme. Naime, razgovori koje su
predstavnici izdavaca u ponedjeljak vodili prvo s predsjednikom Vlade
Zlatkom Matesom te s predstojnikom Predsjednikova Ureda Ivicom Kostovicem i
savjetnicom Predsjednika za politicka pitanja Vesnom Skare - Ozbolt, bili
su tek informativnog karaktera, a znacili su, medju ostalim, i ukljucenje
Predsjednikova Ureda u rjesavanje problema. U priopcenju za javnost
upucenom iz Predsjednikova Ureda jasno je naznaceno da je "pitanje
distribucije tiskovina iznimno vazno za funkcioniranje cjelokupnog
drustva", a izrazena je i potpora prijedlozima izdavaca.

Chris Bojanovic, predsjednik Uprave "Tiska", nije bio previse spreman za
razgovor s novinarima, te je samo ustvrdio da "proces ide dalje i da se
krece u pozitivnom smjeru". Podsjetio je da se problem restruktuiranja
"Tiska" intenzivno pokusava rijesiti tek sedam dana, tijekom kojih su
postignuti odredjeni rezultati, ali da ce se u sljedecih sedam dana mnoge
stvari vrlo konkretno dogovoriti.

Vice Medjugorac, predsjednik Nadzornog odbora Sportskih novosti je na
izravno pitanje novinara jesu li Privredna i Postanska banka potvrdile svoj
ulazak u vlasnicku strukturu "Tiska", odgovorio da "jos nije donesena takva
odluka, ali jedna manja banka, najvjerojatnije Dalmatinska, razmislja o
preuzimanju odredjenih vlasnickih dionica 'Tiska'". Izdavac jedinog
sportskog dnevnog lista u Hrvatskoj je potvrdio "dobru volju" premijera
Matese za "rjesenjem cijeloga problema", te je proglasio utorak, "kada ce
se u Banskim dvorima susresti Matesa i bankari s izdavacima", kljucnim
danom za donosenje konacne odluke. Medjugorac je prenio razmisljanje
premijera Matese po kojemu "vise nema puno prostora za odlaganje problema".

U utorak bi se, dakle, prema rijecima izdavaca, konacno trebalo vidjeti
"koliko su banke bile brze i spremne za rjesavanje nagomilanih potrazivanja
prema 'Tisku'". To znaci, prevedeno jezikom brojki, da bi "Tisak" vec u
sljedeci ponedjeljak bio u stanju isplatiti prvu polovinu duga prema
izdavacima, koji u ovome trenutku iznosi oko 100 milijuna kuna. U protivnom
bi, tvrdi Medjugorac, vecina tiskovina uskoro mogla prestati s izlazenjem.

Da su u Uredu Predsjednika Republike shvatili i te kako ozbiljnom
problematiku "Tiska", Medjugorac je ilustrirao podatkom o potrebi hitnog
dostavljanja informacije u Predsjednicke dvore o ishodu razgovora u utorak.
Medjugorac je rekao da su dobili podrsku Predsjednikova Ureda, a Vlada ce
preko svog sudjelovanja u vlasnistvu dionica "Hrvatske tiskare" inzistirati
na odgadjanju "ultimatuma koji je 'Tiskara' uputila izdavacima za
podmirenje dugova".

Tisak je, inace, trenutacno duzan jos 383 milijuna kuna bankama, 20ak
milijuna kuna Tvornici duhana Rovinj, a postoje dugovi i prema ostalim
dobavljacima.

***

21. A. Celap, Glas Slavonije, 26. sijecnja 1999., str. 10.
ODGADjANJE ISPLATE PREMIJA - NEPRIHVATLJIVO

"Na sjednici Upravnog odbora Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje u
nacelu smo odbacili dokument koji nam je sa zajednickog sastanka u
Ministarstvu poljoprivrede uputilo to ministarstvo. Naime, bitni stavovi
koje smo dogovorili decidirano se nigdje ne navode, a to nisu zakljucci
nego konstatacije. Mi smo precizno predlagali i razgovarali, te takve
zakljucke i trazimo", rekao je jucer novinarima Stanko Zdravcevic, tajnik
Zajednice. On je podsjetio na to kako su predstavnici Zajednice trazili da
se premije seljacima isplate najkasnije do 31. sijecnja, a sada stizu novi
prijedlozi da to bude do kraja veljace. Mjenice kao sredstvo placanja nisu
prihvacene, a dogovoreno je da troskove eskontne stope (od 15 do 20 posto)
snosi Ministarstvo, a ne seljaci.

Pozitivnim je ocijenio dogovor da se otkupe tovljene svinje s ovoga
podrucja, pri cemu ce Zalednica obaviti popis uz pomoc Zupanijske komore
Osijek. Taj bi se posao trebao danas zavrsiti, a prema jucerasnjim
podacima, u pitanju je otkup do sest tisuca komada. Predstoji, receno je,
razgovor s otkupljivacima i cijeni otkupa. Zdravcevic je istaknuo i
intenzivne pripreme za sastanak s preradjivacima koji seljacima nisu
platili otkupljeno, pri cemu je istaknuo da je, zapravo, najveci duznik
drzava. U tom su podrucju pozitivna kretanja u osjeckoj Mljekari, koja je
seljacima isplatila premije za listopad. Zdravcevic je naglasio da u
dokumentu koji su dobili od Ministarstva poljoprivrede nema rijeci o
proljetnoj sjetvi, to jest o uvozu poljoprivrednih proizvoda i gnojiva. On
je zamjerio predsjedniku Tudjmanu sto pri obracanju naciji nije nasao
mjesta za poljoprivredu. "Mi ne trazimo da se uvozi umjetno gnojivo, ali
trazimo da ga mozemo kupovati po cijeni po kojoj ga Petrokemija izvozi, a
to je 100 dolara za tonu, a ne 230 dolara, koliko ga placamo", rekao je
Antun Laslo, predsjednik Zajednice.

On smatra da teske probleme u poljoprivredi ne moze rijesiti samo
Ministarstvo poljoprivrede, nego u to treba ukljuciti Ministarstvo
financija i Ministarstvo gospodarstva. Laslo se posebno osvrnuo na istupe
Pave Sarcevica, regionalnog celnika HSSa, o tome kako vise nece davati
potporu Zajednici. "Jedina je zelja HSSa bila da se prilijepi uz ZUS i
koristi image Zajednice, sto nisam dopustio: "Na dva sam im sastanka
govorio kako nismo politicki orijentirani. Ako pak bude potrebe da
politicki branimo polozaj seljaka, onda cemo pozvati cijelu oporbu i
razumne u vladajucoj stranci. Zahvaljujemo na svakoj pomoci jer smo
dokazali da najbolje sami mozemo rjesavati svoje probleme", rekao je Laslo.
Predstavnici seljaka naglasili su da ce i dalje razgovarati, te da do
petnaestak dana mogu tolerirati isplatu premija, a ako bude prosvjeda, za
njih ce biti odgovorni Vlada i Ministarstvo, a ne seljaci. Prije toga,
receno je, o stanju u poljoprivredi izvijestit ce i petoricu slavonskih
zupana.

***

22. M. Sesartic, Slobodna Dalmacija, 26. sijecnja 1999., str. 13.
CISCENJE O TROSKU "DALMACIJACEMENTA"

Mazut vidljiv na dijelu obale istocno od pogona Sv.Juraj tvornice
"Dalmacijacement" u Kastel Sucurcu ipak je ispusten iz ove tvornice, no jos
31.prosinca prosle godine, kada je protiv njih podnesena i prekrsajna
prijava. Potvrdila nam je to drzavna inspektorica za vode u Splitu Volga
Ganza koja je u pratnji svog kolege zupanijskog inspektora Boze Radmana i
Gorana Mirkovica iz Sluzbe za zastitu od zagadjenja Hrvatskih voda jucer
jos jednom obisla zagadjeno podrucje, no kako nigdje nisu pronasli nove
tragove mazuta u ispustima, zakljucili su kako je more vjerojatno izbacilo
jer je bio zavucen negdje medju kamenjem u podzemlju.

Prema rijecima inspektorice Ganze, ciscenje koje ce obaviti djelatnici
"Ciana" bit ce o trosku "Dalmacijacementa", a s cijom su se upravom
sastali, a ponavljat ce se sve dok se u potpunosti ne ocisti ova uvala.
Isto tako Volga Ganza je najavila i stalnu kontrolu da bi se sprijecilo
novo zagadjenje obalnog pojasa i mora.

Onecisceni dio uvale obisao je i savjetnik za ekologiju pri "Cianu" Drago
Tudic zajedno sa svojim djelatnicima, ali kako su se policijski djelatnici
tijekom jucerasnjeg poslijepodneva jos obavljali uvidjaj, ovo ce splitsko
poduzece ciscenje obale poceti u utorak ujutro. Koliko ce vremena trebati
da se od mazuta ocisti dvjestotinjak metara obale. Tudic nam nije mogao sa
sigurnoscu kazati, jer je mazut zahvatio na mjestima cak i do pola metra u
sirinu obalnog pojasa. No rok i nije toliko vazan koliko kvalitetno
uklanjanje mazuta, koje ce se obaviti ispiranjem ekoloskim disperzantima
ciji sastojci ne zagadjuju okolis.

Sluzbenu izjavu o ovome dogadjaju pokusali smo dobiti i od celnika tvornice
"Dalmacijacement", ali nitko, pa ni Boris Zaninovic, clan Uprave DCa
zaduzen za tehnicka pitanja, unatoc nasem upornom inzistiranju nije nasao
vremena komentirati spomenuto zagadjenje.

***

23. V. Matijanic, Slobodna Dalmacija, 26. sijecnja 1999.
ZVJEZDANI DANI "ZVJEZDANOG SELA"

Splitski gradonacelnik Ivan Skaric sa suradnicima tze predstavnici
gradjevinskih tvrtki "Konstruktor" i "Lavcevic" obisli su jucer Zvjezdano
selo na Mosoru kako bi utvrdili sto je sve potrebno za konacno uredjenje
toga objekta, cija je izgradnja pocela prije gotovo 15 godina.
Gradonacelnik je najavio daljnji angazman Poglavarstva na dovrsenju Sela
kako bi se u njemu vec iduceg ljeta mogle obavljati brojne aktivnosti koje
planira splitska Zajednica tehnicke kulture.

Trenutacno je najveci problem asfaltiranje oko dva kilometra pristupnog
puta i vjerujemo da cemo to uspjeti napraviti uz pomoc nasih gradjevinskih
tvrtki i Cetvrte brigade koja nam je obecala osigurati mehanizaciju. Do
sada smo na Zvjezdanom selu osigurali struju, uskoro ce dobiti vodu, u
planu je i telefon, a prije dva dana donirao sam im dzip koji sam osobno
dobio na dar kazao je Skaric.

Prema rijecima Maje Novakovic, tajnice Zajednice tehnicke kulture Splita,
ostvari li se plan uredjenja Zvjezdanog sela u prvoj polovici ove godine,
vec od lipnja na tom ce lokalitetu ucenici osnovnih i srednjih skola, te
studenti moci pohadjati skole astronomije, fizike, informatike, foto i
kinodjelatnosti, skolu u prirodi i slicne sadrzaje, a polaznicima bi za
osam do deset dana trajanja skole bio osiguran smjestaj u selu.

Predstavnici gradjevinskih poduzeca koji su zajedno s gradonacelnikom
posjetili Zvjezdano selo, Marijan Maroevic, glavni direktor Lavcevica i
Milivoj Mestrovic, pomocnik direktora Konstruktora, istaknuli su da ce
nakon detaljnijeg upoznavanja terena moci kazati kakvu ce pomoc ponuditi
njihova poduzeca u uredjenju pristupnog puta. Dok se on ne asfaltira,
zvjezdoznanci iz Zvjezdanog sela lakse ce, uz pomoc prijeko potrebne
opreme, stizati do nebeskog svoda, nego do Sitna Donjeg.

***

24. Pero Gabric, Vjesnik, 26. sijecnja 1999., str. 15.
ZASTO SU I KAKO OTUDjENI MILIJUNI OD BORAVISNE PRISTOJBE

Na sastanku turistickih djelatnika i hotelijera Splitskodalmatinske
zupanije s ministrom turizma Morsanom, prosloga kolovoza u Brelima,
predsjednik uprave hotelske tvrtke "Zlatni rat" iz Bola na Bracu i clan
Turistickog vijeca Hrvatske turisticke zajednice (HTZ) Antun Plenkovic
rekao je ovo: "U mjestima gdje sezona nije pripremljena kako treba goste bi
trebalo osloboditi placanja boravisne pristojbe!" Zasto je na pocetku
turisticke '99. odjednom taj prijedlog ponovo aktualan i zasto zavredjuje
da se o njemu ozbiljno raspravi?

Prema ostvarenom broju nocenja u 1998. godini (ukupno 31.385.304) trebalo
je naplatiti 184.016.917 kuna boravisne pristojbe, ali toliko novca nije
stiglo tamo gdje je trebao stici! Naime, prema konacnim podacima
financijske sluzbe Hrvatske turisticke zajednice za '98., stiglo je
169.085.767 kuna ili 14.931.150 manje od ocekivanog iznosa. Uz aktualno
pitanje gdje je zavrsila ta razlika treba podsjetiti da od ukupnog iznosa
gostima naplacene boravisne pristojbe najveci dio - 65 posto - pripada
turistickim zajednicama u mjestima gdje je ostvarena, a glavna joj je
namjena priprava sto boljih uvjeta za boravak i sadrzaje boravka gostiju na
godisnjim odmorima.

Evo podataka o stanju u jadranskim turistickim zupanijama, dakle na nasemu
glavnom turistickom poligonu: u Dubrovackoneretvanskoj na "odredista" nije
stiglo 1.062.188 kuna, u Splitskodalmatinskoj 3.948.801 kuna, u
Sibenskokninskoj 1.147.987, u Zadarskoj 1.242.518, u Lickosenjskoj 693.566
kuna, u Istarskoj samo 352.453, dok je uvjerljivo na prvome mjestu u tome
neredu Primorskogoranska zupanija sa cak 6.125.609 kuna! Buduci da je onaj
ukupni iznos od 184.016.917 kuna gostima naplacen, bilo od strane
neposrednih domacina ili od agencija posrednika, kako to da 65 posto nije
stiglo turistickim zajednicama? Tko su znacajniji duznici? Prema podacima
financijske sluzbe HTZ, to su u Primorskogoranskoj zupaniji hotelske tvrtke
"Jadran" d.d. (Crikvenica), Hoteli Haludovo (Malinska, HTP Novi Vinodolski,
Hoteli Omisalj, autokamp u Loparu na Rabu... U Zadarskoj zupaniji to su
"Ilirija" d.d. (Biograd), "Croatia" D.D. (Sv. Filip i Jakov), Kukljica, u
Lickosenjskoj hotelska tvrtka "Turist" d.d. (Novalja), u Sibenskokninskoj
Vodicankatours, u Splitskodalmatinskoj Hoteli Podgora, Hoteli Suncani Hvar,
Hoteli Helios (Stari Grad), u Dubrovackoneretvanskoj Hoteli Hum (Vela
Luka), itd.

Dakle, a tako tvrde i predstavnici turistickih zajednica, pojedine hotelske
tvrtke i kuce te razni drugi smjestajni objekti (kampovi, marine...)
jednostavno su zadrzali dio novca koji su naplatili od svojih gostiju da bi
krpali svoje financijske rupe. Istina je da su u doista nezavidnoj
situaciji, da im je u blagajnama puno vise paucine nego vrijednosnog
papira, ali takav je postupak ipak protupravan. Uostalom, ponovimo -
gostima je taj novac naplacen, bolje receno, gosti su uredno podmirili
svoju obvezu, a dogadja se i dogodit ce se, sva je prilika, i ove sezone da
ih u odredjenom broju turistickih sredista i mjesta nece docekati bolji
uvjeti i bolji sadrzaji. Naravno, tako nesto utjece na njihovo
raspolozenje, a to prakticno znaci i na odluke o ponovnom dolasku k nama.

No, kako do toga zakinutog novca, konkretno, do 14.931.150 kuna? Turisticko
vodstvo Primorskogoranske zupanije, koja najvise potrazuje (preko sest
milijuna kuna), odlucilo je to ostvariti preko suda, a i u Glavnom uredu
Hrvatske turisticke zajednice namjeravaju podici "kolektivnu" tuzbu protiv
neplatisa, odnosno onih koji su protuzakonito prisvojili tudji novac. Eto,
dakle, dodatnoga posla za nase ionako prenatrpane sudove, ali sto se moze...

Vratimo se Plenkovicevu prijedlogu! Ako su turisti uplatili boravisnu
pristojbu, a jesu, te ako nisu ili nece dobiti njezinu propisanu
protuvrijednost, onda znaci da su prevareni, a koji su razlozi tome (npr.
financijske glabolje nasih hotelijera ili bilo sto drugo) njih se, naravno,
nimalo ne tice! Prema tome, ako ih se u pojedinim mjestima oslobodi
placanja boravisne pristojbe, bit ce to i dobar poslovni i propagandni
potez, a za one koji kreiraju propise obveza da se odredjenim novim mjerama
(i kontrolom njihova provodjenja!) eliminiraju nered i - los glas.

Pa zar nam uz vec poznate utaje tradicionalnim neprijavljivanjem dijela
gostiju jos trebaju i utaje naplacenoga novca!?





~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~