🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
25. 01. 1999.

SADRZAJ:

GOSPODARSTVO
18.  VAL OPTUZNICA PROTIV BANKARA ZBOG MILIJUNSKIH STETA
19.  ZA POLITIKU U BRAZDAMA, NO SAMO ONU - AGRARNU!?
20.  OPTUZUJU UPRAVU ZA VISESTRUKE PRIJEVARE VJEROVNIKA
21.  HOCE LI BITI AKCIJE "BLOKADA"?
22.  FERICANSKO SLAVLJE VINOGRADARA
23.  CESI I SLOVACI CEKAJU POZIV DALMATINSKIH HOTELIJERA
24.  TURISTICKE STRANPUTICE
25.  PRVI ELEKTRONSKI TURISTICKI VODIC ISTRE
26.  TKO CE PLATITI BORAVISNU PRISTOJBU?

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

GOSPODARSTVO

***

18. G. Drljaca, Vecernji list, 25. sijecnja 1999., str. 2.
VAL OPTUZNICA PROTIV BANKARA ZBOG MILIJUNSKIH STETA

Kad pet banaka, jedna stedionica i neke stedno - kreditne zadruge svojim
stedisama vise ne mogu vratiti njihov novac, jasno je da celnici tih
financijskih kuca moraju odgovarati. Trenutacno, podsjetimo stedise ne mo u
dici svoj novac u Glumini, Komercijalnoj, Zupanjskoj, Gradskoj i Ilirija
banci, te Gradanskoj stedionici, stedno - kreditnim zadrugama Sutli -
Senkovec i Varazdinskom cekinu. Javnost, a i sam predsjednik Tudjman, vise
je puta postavila pitanje kada ce netko od tih financijasa biti sudski
kaznjen zbog svoga neodgovornog ili mozda cak kriminalnog poslovanja. Cini
se da je stiglo doba za polaganje racuna - poceo je veci broj sudskih
progona bankara, medju kojima su mozda i takvi koji su ih prizeljkivali da
bi javnost uvjerili u svoju nevinost.

Ostecena Trgovacko - turisticka banka

Podsjetimo da je sudjenje nekadasnjem predsjedniku uprave Dubrovacke banke
Nevenu Baracu i nekim njegovim poslovnim partnerima vec postala prava
sudska trakavica. Takvo sto, pretpostavljamo, moglo bi se dogoditi i s
otpuznicom koja je podignuta protiv prvog covjeka Glumina banke Marka
Marcinka, njegova sina i jos jednog clana nadzornog odbora Glumine. Osim
toga, unatrag dva tjedna na crnim novinskim stupcima osvanulo je nekoliko
vijesti o sudjenjima jos nekim manje znanim bankarima.

Posebnu, pak, tezinu mogla bi imati vijest da je predsjednik Uprave
Karlovacke banke kaznjen sa 3000 kuna, a Karlovacka banka sa 10.000 kuna, i
to zbog toga jer su u kolovozu prosle godine propustili poduzeti mjere da
devizna potrazivanja banke ne budu manja od 53 posto njezinih deviznih
obaveza (bila su 41 posto).

Ne treba zaboraviti ni cinjenicu da je HNB podnio tijekom pretprosle i
prosle godine protiv celnika pojedinih banaka i stedionica vise prekrsajnih
i kaznenih prijava. U novom, pak, valu optuznica protiv bankara zaista ima
razlicitih slucajeva. Naprimjer, splitska policija optuzila je celnike vise
tvrtki da su kroz niz malverzacija s poduzecem "Otpad" ostetili splitsku
Trgovacko - turisticku banku za oko 5,5 milijuna DEM. Dio krivnje pripisali
su u optuznici nekadasnjoj direktorici te banke, koja je plasmanom novca
"Otpadu" (gdje je kasnije postala direktorica) ostetila banku koju je
ranije vodila za oko dva milijuna kuna.

Prosirena optuznica u slucaju Varazdinskog cekina

Posebno socna prica vezana je uz odgovorne u SKZu Varazdinski cekin.
Nedavno je Zupanijski sud u Varazdinu cak prosirio optuznicu na jos osam
tvrtki koje su poslovale s Varazdinskim cekinom. U osnovi optuzbe lezi
sumnja u prikrivanje dobiti te pranje novca njegovim iznosenjem u Gorenjsku
banku u Kranju. Taj isti novac sumnjaju poiicajci, posluzio je ljudima iz
Varazdinskog cekina da preuzmu Ilirija banku koja je, podsjetimo, sada u
stecaju. Vjerujemo da su pojedine problematicne banke i ljudi koji ih vode
na neki nacin bili zrtve teskih gospodarskih okolnosti. No, ako se nekom
dogodi da propadne i u opasnost dovede tudji novac, mora biti spreman na to
da ce se svaki njegov poslovni potez pretresti i nekoliko puta.

***

19. S. Zupan, Glas Slavonije, 25. sijecnja 1999., str. 16.
ZA POLITIKU U BRAZDAMA, NO SAMO ONU - AGRARNU!?

DjAKOVO - Otkako je osnovana, Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje,
seljacka asocijacija s nedugim radnim, ali bogatim stazom medijskih istupa,
zahtjeva te pisanih i verbalnih i prepiski s Vladom, Saborom, resornim
ministarstvom i napose, ministrom Dominikovicem, od svog osnutka opetovano
istice da je nepoliticka i nestranacka. Do sada se manjevise uspjesno
nosila s javnim i nesluzbenim pozivima politickih stranaka pod njihovo
okrilje, isticuci da u njihovim redovima mjesta politici nema te da
brazdama moze proci samo jedna politika - agrarna. Kako ce se prema tome
apoliticnom credu Zajednica ponasati u (pred)izbornoj godini? Sudeci
prema klimi i tonovima s preksinocnje tribine Zajednice u Drenju, na kojoj
je njezin vodeci dvojac - predsjednik Antun Laslo i tajnik Stanko
Zdravcevic, pricao o temi Ministarstvo nam 15. sijecnja obecelao, pa nas
izigralo i Laslovi seljaci krecu u svoju kampanju, no ne onu predizbornu
vec u, kako kaze Laslo, interesnu, a tribina medju Drenjancima samo je uvod
u nju.

Znakovito su te veceri u Drenju, naime seljaci pozvani na jedinstvo i
sloznost seljackog korpusa na koji je upozoreno da ce u predizborno vrijeme
brojne stranke htjeti pridobiti naklonost seljaka, a time i koji politicki
bod vise. Ako je u drenju netko i ocekivao da dvojac LasloZdravcevic
reagira na proslotjedne izjave predsjednika ZO HSSa Pave Sarcevica, kada je
on izvijestio "da se HSS odrice Zajendice udruga seljaka" te da HSS osniva
svoju nadstranacku seljacku organizaciju, to se nije dogodilo. No ni
seljaci Sarcevicu nece ostati duzni buduci da danas pripremaju pressicu u
Osijeku kada ce mu odaslati povratnu informaciju. Kako ce se Laslovi
seljaci u predizbornoj kampanji nositi s politickim udicama tek ce se
vidjeti, no mnogo prije toga saznaz ce se hoce li u veljaci blokirati promet.

Seljaci, naime nisu zadovoljnipristiglim prijedlozima zakljucaka koje je
Ministarstvo poljoprivrede poslalo nakon sastanka Zajendice i Dominikovica
15. sijecnja u Zagrebu. Seljaci stoga zahtjevaju od Dominikovica jos jedan
sastanak najkasnije do 31. ovog mjeseca, a spremni su i razgovarati i sa
slavonskim zupanima te zastupnicima s ovog podrucja. Ne ispune li se
njihovi zahtjevi do kraja sijecnja, seljaci najavljuju blokadu u veljaci.
Dodje li do nje, Zajednica ce tada jedinstvo i sloznost seljaka i te kako
trebati.

***

20. A. Celap, Glas Slavonije, 25. sijecnja 1999., str. 11.
OPTUZUJU UPRAVU ZA VISESTRUKE PRIJEVARE VJEROVNIKA

Od 196 zaposlenika, trenutacno bivsih jer su dobili otkaz ugovora o radu,
160 ih je potpisalo zahtjev prezentiran na prvom rocistu u Trgovackom sudu
u Osijeku, da se spoje stecajni postupci za LIO d.d. i poduzeca kceri LIO
Likom d.o.o. i LIO Proizvodnja tkanina d.o.o. Zaposlenici traze da se na
takav nacin formira jedinstvena stecajna masa iz koje bi svi vjerovnici pa
i zaposlenici imali jednaku mogucnost naplate potrazivanja. Naime, stecajni
se postupak vodi za svako poduzece zasebno, s jednim stecajnim vijecem i
jednim upraviteljem jer, kako je objasnjeno, trenutacno nema ni kune na
ziroracunu kako bi se platio stecajni postupak, a to znaci i stecajni
upravitelji te svi drugi koji strucno trebaju utvrditi kakvo je duznicko
stanje toga nekada poznatog tekstilnog proizvodjaca.

U objasnjenju se zahtjeva navodi kako je LIO, iako je svojem sastavu imao
jos dva drustva ciji je bio jedini osnivac i vlasnik, uvijek bio cjelina
kako u upravljackom, tako i u proizvodnom smislu. Direktor je neposredno
upravljao poslovanjem svih triju subjekata i jedini ih je zastupao te
raspolagao financijskim sredstvima, a direktori poduzeca kceri samo su
figurirali bez ikakva utjecaja na poslovnu politiku. Takodjer, jedinstvene
su bile nabava i prodaja te knjigovodstvo, a nikada nisu bila provedena
rasknjizavanja prava i obveza jednih prema drugima. Zaposlenici smatraju
kako to ne moze precizno obaviti ni jedan vjestak, a bez toga se ne mogu
odvojeno voditi ni stecajni postupci. Drustva kceri osnovana su s malim
temeljnim kapitalom - za Likom je u registarskom sudu upisano 35.600 kuna,
za Proizvodnju tkanina 32.900 kuna - a samo dosad utvrdjena dugovanja
"Likoma" iznose vise od 23 milijuna, s blokadom ziroracuna dugom 1.734 dana.

Temeljni je kapital LIOa 45,033.600 kuna, a ukupni gubici prema prijavama
direktora koji su podnosili zahtjev za stecaj iznose vise od 53 milijuna
kuna. Prema nekim podacima, dugovi premasuju 80 milijuna kuna jer su,
vjerojatno, u prijavi "zaboravljene" neke stavke kao sto su.neplaceni
porezi, kamate i drugo. Zaposlenici u svojem zahtjevu kazu kako je LIO
osnovao drustva kceri jedino radi izbjegavanja placanja ili odugovlacenja
placanja vjerovnicima. Drustva kceri imala su funkciju samo prema trecima,
i to iskljucivo u smislu prijevare vjerovnika.

Dakle, uprava drustva matice svjesno je varala vjerovnike opterecujuci
drustva kceri jer je znala da ona taj dug nece nikada moci podmiriti s
obzirom na to da nemaju pokrice ni u temeljnom kapitalu, ni u imovini, ni u
obrtnim sredstvima.

Vodjenje zasebnih stecajnih postupaka za drustvo maticu i drustva kceri
ozakonilo bi nezakonite radnje uprave LIO d.d. i prijevaru vecine
vjerovnika, medju kojima su i zaposlenici, kaze se u zahtjevu zaposlenika.
Stecajno je vijece takav zahtjev odbilo jer smatra kako nema zakonsko
uporiste za spajanje stecajnih postupaka. Treba ocekivati daljnje postupke
zaposlenika jer su u zahtjevu naglasili kako ce u slucaju negativnog
rjesenja svojeg zahtjeva pokrenuti pitanje kaznene odgovornosti Uprave zbog
svjesnih visestrukih prijevara vjerovnika.

***

21. Jasminko Nikolic, Glas Slavonije, 25. sijecnja 1999., str. 16.
HOCE LI BITI AKCIJE "BLOKADA"?

BELI MANASTIR - Koliko je premijeru Matesi stalo do sudbine "Belja"
osjetili su prije nekoliko dana (21. i 22. sijecnja) predstavnici
"beljskog" Sindikata koji su dva dana cucali u Zagrebu cekajuci da ih
Matesa primi na usmeno dogovorene razgovore. Sindikalcima se dogodilo kao u
onoj izreci "Martin u Zagreb Martin iz Zagreba", pa je njihov pohod na
glavni grad zavrsio bez ikakvih rezultata cemu su djelomice i sami krivi
jer osim usmenog obecanja od Matese koje je dano jos prije Nove godine nisu
imali cvrsto dogovoren termin za razgovore. Iako je sindikat "Belja" u vise
navrata najavljivao prosvjede, svaki put ih je Matesa primio kupovanjem
vremena i prolongirajuci stvar za jos nekoliko dana. Ocito postoji strah
kod "beljaca" da zaigraju djonom, sto je premijer do sada vjesto koristio.
No nakon posljednjeg debakla u Zagrebu sindikalci ponovno najavljuju
odgodjenu akciju "Blokada" i dalje skrivajuci o kakvoj je akciji zapravo
rijec.

Prema nesluzbenim informacijama (a na sto asocira i ime akcije), ako Matesa
"beljce" ne primi na razgovore o sudbini "Belja" do 27. sijecnja, sindikat
"Belja" poceo bi najavljenu akciju u sklopu koje bi glavni adut bilo
blokiranje medjunarodne prometnice Osijek - Madjarska, cime bi Baranja
prometno bila potpuno paralizirana. Hoce li sindikalci napokon smoci snage
pokazati zube Vladi RH tesko je reci, no stoji cinjenica da je Matesa
prekoracio sve dogovorene rokove o pocetku rjesavanje sudbine "Belja" od
koje ovisi desetak tisuca ljudi u Baranji (djelatnici "Belja" i clanovi
njihovih obitelji). Bas zbog toga "beljski" sindikat trebao bi ovaj put
biti neumoljiv jer zbog dosadasnjih odugovlacenja uzimanja stvari u svoje
ruke polako pocinje gubiti kredibilitet u ocima javnosti, dopustajuci da
Vlada RH njime manipulira dajuci mu na zlicicu kratkorocna obecanja koja
globalno ne rjesavaju nista.

***

22. S.F., Glas Slavonije, 25. sijecnja 1999., str. 28.
FERICANSKO SLAVLJE VINOGRADARA

FERICANCI - Na Bozilovcu, u vinogradima "FeraVina" d.o.o. Fericanci
priredjena je sredisnja proslava spomendana svetog Vinka i Fericanackog
vinca, tradicionalne manifestacije vinogradara i vinara, koju cetvrtu
godinom zaredom organiziraju "Nasicecement", d.d. i "FeraVino" d.o.o.
Fericanacka vinogradarska i vinska svecanost pocela je degustacijom vina
velikog broja poslovnih partnera organizatora manifestacije, ali i svih
ostalih poklonika vinske kapljice. Uz bogatu besplatnu vinsku i
gastronomsku ponudu za koju, su se pobrihuli organizatori, na Bozilovcu je
odrzan sredisnji dio fericanacke svecanosti - blagoslov vinograda. U
ritualnom obredu polijevanja vinove loze starim vinom i vjesanjem o trs
kobasica i kulena, cime se simbolicno izaziva plodnost berbene godine,
sudjelovali su zupnici Ivan Racki, Franjo Jurinec i Rikardo Patafta koji su
izrekli molitvene rijeci, te clanovi fericanackog HKDa "Manuel". Nakon
blagoslova vinograda odrzano je natjecanje u rezidbi vinove loze, medjutim
najveci broj posjetitelja bio je okupljen oko vatre na kojoj se pekla
slanina, kobasice i ribe, te oko raznjeva na kojima su se vrtjeli volovi, a
vinogradima Bozilovca sirila se pjesma i zvuci tamburice.

***

23. R. Kovacevic, Vecernji list, 25. sijecnja 1999., str. 6.
CESI I SLOVACI CEKAJU POZIV DALMATINSKIH HOTELIJERA

Turisticko sajmovanje diljem Europe u punom je jeku. U sajmisnom ciklusu
svjetskog turizma, posvecenom sezoni 99., Hrvatska turisticka zajednica
predstavila se na desetak takvih specijaliziranih burzi. S kakvim su se
dojmovima predstavnici predstavnici HTZa vratili iz Londona, Brna,
Maastrichta, Bratislave, Dusseldorfa, Manchestera... i mogu li se nazrijeti
obrisi ovogodisnje turisticke sezone?

- Na svim dosadasnjim sajmovima potvrdilo se da raste zanimanje za
Hrvatsku. Turoperatori u svojim programima jace zastupaju Hrvatsku nego
prethodnih godina. Sa svih trzista moze se ocekivati deset posto u odnosu
na lanjske rezultate. Cak i iz zemalja koje su lani podbacile, kao sto je,
primjerice, Ceska - kazao je Marijan Bulat, direktor Glavnoga ureda
Hrvatske turisticke zaiednice.

Zasto Dalmatinaca nije bilo u Brnu

Strani se partneri, za promjenu, vise ne zale toliko na hotelske cijene u
Hrvatskoj. Drze da su one tijekom glavne sezone prihvatljive, ali i da bi u
predsezonskim i posezonskim mjesecima morale biti nize kako bi se i tada
izjednacile s cijenama u konkurentnim mediteranskim zemljama. Procjenjuje
se da bi u tom razdoblju snizenja trebala iznositi i do 30 posto. Kako
doznajemo od M. Bulata, svi pozorno prate i hvale ulaganja u prometnice te
hotele u Hrvatskoj.

- U ovoj ce godini u obnovu hotela, kampova i turistickih naselja na obali
biti ulozeno oko 300 milijuna maraka, sto stranci drze posebno pohvalnim s
obzirom na nasu gospodarsku situaciju. Valja reci i to da su vrlo povoljne
reakcije na ono sto je vec obnovljeno. Gosti su zadovoljni time kako je to
napravljeno - kaze M. Bulat.

Na dosadasnjim je sajmovima zamijecen neuobicajeno malen broj turistickih
gospodarstvenika. Koji god bio razlog njihovu slabu odzivu - u Brnu,
primjerice, nije vidjen nijedan dalmatinski hotelijer - u HTZu podvlace
kako oni ne mogu obaviti posao za turisticka poduzeca. Na to upozoravaju i
strani partneri, posebice u Ceskoj i Slovackoj. Makar Hrvatska u njihovim
katalozima dominira, osjecaju da hrvatski hotelijeri za njih ne mare dovoljno.

Gosti ne dolaze slucajno

- Niti se sezona moze dogoditi sama od sebe, niti ce ijedan gost u Hrvatsku
doci slucajno. Oko onih na kojima se zeli zaraditi valja se i potruditi -
upozorava Bulat. - Poljska, primjerice, godisnje daje deset milijuna
turista, a nama je lani stiglo oko 1 30.000 Poljaka. Istina, to je
tridesetak posto vise nego preklani, ali za vece brojke nije dovoljno da
HTZ nastupa na dva tamosnja turisticka sajma i napravi jednu oglasnu
kampanju. Turisticko gospodarstvo to mora zesce poduprijeti.

Do kraja ove sezone turistickog sajmovanja ostalo je jos tridesetak burzi
na kojima ce se predstaviti domaca ponuda. Dakle, jos ima prilike za
poboljsanja.

***

24. Darko Vlahovic, Vjesnik, 24. sijecnja 1999., str. 34.
TURISTICKE STRANPUTICE

Zahvaljujuci nedavno objavljenoj knjizi "Za turizam Braca djelo Ante
Vidosevica" autora Dragana Todorovica, na vidjelo je izasao lik jednoga
zaboravljenog Boljanina ciji je stvaralacki poriv dosao do izrazaja upravo
u prvim brazdama turisticke valorizacije privlacnoga Bola i otoka Braca.

Hrvatski je Bracanin Ante Andrija Vidosevic kao zdravi domacin slutio
potrebu promicanja turizma jos u vrijeme prvih obrisa turistickih zbivanja
u nas. Vidosevicevo djelovanje otkriva nam zapravo ulazak u ondasnje
poduzetnicke pothvate: radi sirenja trzista i novih djelatnosti nije
mu.bilo tesko mijenjati zanimanje i prilagodavati se prilikama i neprilikama.

Poceci turizma na Bracu

Taj bracki pionir u razvitku turistickoga obiteljskoga gospodarstva
marljivo je obilazio bracka mjesta otvarajuci "Zadruge za promet stranaca",
prve gostionice, kupalista. Djelokrugom rada prelazi lokalne okvire
prosirujuci se na susjedni otok Hvar (Jelsu i Vrbovsko), zahvaljujuci
njegovim promidzbenim nastojanjima nastali su prvi tragovi statisticke
evidencije turista ("dokolicara") na otoku Bracu.

Poduzetni Vidosevic u svojem se kraju pojavio kao samonikla biljka - bavio
se poslom u kome mu nitko nije bio uzor. Radi potrebnog iskustva putovao je
u inozemstvo, do austrijskog Innsbrucka.

Brac je njegovom zaslugom dobio i prvu sluzbenu kategorizaciju turistickih
mjesta klimatskog (pomorskog) znacenja. Upravo iz prikupljene riznice
raznih zapisa (mnostvo dokumenata, fotografija, razglednica,
korespondencije, racuna, knjiga zalbi... vec je bilo baceno na bolsko
smetliste, a pukim slucajem dospjelo je u ruke navedenog autora) vidljivo
je s kakvim se postojanim dostojanstvom drzao nas obican covjek u svim
prilikama, pa i onda kad nisu bile povoljne.

Medjutim, bolest zvana "nacionalizacija" koja mu je "pokucala na vrata" u
travnju 1948. preko noci mu je sve srusila. Otisao je zatim sjor Ante u
zasluzenu vjecnu mirovinu, a tek poneki kad bi ga se sjetili znali su
dobaciti: "Puno je pio, al' nikada pijan nije bio!"

Iskusenja privatizacije

Opisani slijed dogadaja u dinamicnoj poduzetnickoj aktivnosti, u pocecima
razvoja turizma na nasim podrucjima, zacijelo nije bio usamljen slucaj. S
danasnje vremenske distance ta prica budi asocijaciju na aktualna zbivanja
veza,na uz tijek privatizacije nasih mnogobrojnih turistickih tvrtki. U
totalitarizmu politicki je cilj bio ugusiti svaku osobnu inicijativu, a
sadasnji tranzicijski uvjeti pogoduju stvaranju raspojasanog divljeg
kapitalizma, koji podsjeca na prvobitnu akumulaciju kapitala. U ozracju
koje se stvara preraspodjelom turistickog bogatstva socijalna se politika
javlja kao goruci problem. Zaista se u nekim slixcajevima pretjeralo, jer
su se u rukama pojedinaca nasla dobra koja su se stvarala generacijama.

Kad se analizira situacija opcenito u nasem turizmu, onda se odmah vidi da
se islo na stvaranje problematicne vlasnicke strukture; drzava i banke drze
dominantno vlasnistvo, a mali dionicari koji su bili glavna radna snaga u
odlucnom razdoblju izgradnje turistickih tvrtki zauzeli su marginalnu
poziciju. Kako vrijeme vise izmice, cini se da bi ideja o besplatnoj
podjeli dionica, uglavnom zaposlenicima u samimi tvrtkama, bila
najproduktivnija (tu ideju posebno je hrvatskome gospodarstvu preporucivao
Milton Friedman, cuveni americki ekonomist i nobelovac).

Tako smo dosli do toga da su glavni poduzetnicki apetiti usmjereni na
turisticke lokacije i nekretnine, a postojecim menadzerima glavna je briga
da uz tutorstvo drzave izvrse redukciju poslovanja i otpuste sto veci broj
svojih radnika (ljudski se faktor dozivljava kao balast, a ne kao kljuc
uspjeha). Tvrtki se ocito pristupa kao objektu promjene, a ona je i objekt
i subjekt promjene. Uglavnom se zbog toga zaposlenici ne mogu
identificirati s ciljevima tvrtke, pa je posvemasnja pasivnost i nedostatak
povjerenja u buducnost.

Nekim nasim turistickim mudracima u zaristu su interesa strana ulaganja,
bez opreznosti i provjere kolike su opasnosti prodora spekulativnoga
kapitala prema nasim turistickim krajevima. Isto tako propagira se
"internacionalizacija" poslovanja, bez zabrinutosti kako ce okolnost
nepostojanja pravih vlasnika u sadasnjim nesredenim prilikama utjecati na
shvacanje turizma i hoce li se postupnim rastakanjem autenticnih
vrijednosti gubiti najdragocjenija prednost u nacionalnoj turistickoj ponudi.

Neki izbjegavaju slijepu ulicu

Sada bismo trebali odlucno ici prema optimalizaciji procesa. U malom broju
turistickih tvrtki koje imaju moderno oblikovanu vlasnicku strukturu
management je uspio okupiti i homogenizirati male dionicare cak i s
vecinskim vlasnickim udjelom - ostvaruju se najbolji rezultati i u tekucem
poslovanju i u razvojnoj politici.

Dakle, bitno je otvoriti veci prostor za samoodlucivanje, inicijativu,
revitalizaciju. Podizanje i razvoj paslovnih potencijala je glavni cilj.
Opstojnost hrvatskih interesa u sprezi sa zastitom zavicajnih vrijednosti
bas u podrucju turizma valja izdici na razinu postivanja najvisih etickih
nacela.

Prema tomu, i tijek restrukturiranja turistickog sektora trebalo bi
uskladiti s tom novom filozofijom razvoja koju ce razumjeti zaposlenici i
time pridobiti njihovu naklonost ka promjeni. Inace ce turisticka ponuda i
dalje djelovati bezivotno, kao "rasklimani stroj" u gospodarskoj strukturi.
Ako zelimo da nam turizam bude jedna od stozernih djelatnosti, onda u igri
moraju biti modeli koji se uklapaju u drustveni i kulturni kontekst
pojedinih nasih turistickih sredina, a ne prepustanje bilo kakvom
ponasanju. Pri tomu je prijeko potrebno njegovati generacijski kontinuitet
kako bi se osiguralo stjecanje navika kvalitete, sto ce bitno odrediti
zadovoljstvo kod svih onih koji nas kao turisti posjecuju. A tada cemo
konacno imati vlasnikepoduzetnike koji ce djelovati odgovorno i trijezno,
poput vec spomenutog brackog turistickog pionira Ante Vidosevica.

***

25. Hina, Vjesnik, 25. sijecnja 1999., str. 6.
PRVI ELEKTRONSKI TURISTICKI VODIC ISTRE

PAZIN, 24. sijecnja - Istra Tour naziv je prvog elektronskog turistickog
vodica Istre na CDu, sto ga je u cetiri jezicne inacice nedavno objavila
pulska tvrtka Global Trend, obznanio je Davor Sisovic u "Glasu Istre". Taj
za hrvatske prilike neuobicajeni CD proizvod je para "fanaticnih"
programera i dizajnera Mije Miljaka i Seada Inajetovica. Prvi elektronski
turisticki vodic Istre nudi multimedijsko predstavljanje svekolikog
istarskog "turistickog proizvoda". Njegovim se sadrzajern mozemo kretati na
dva nacina: odabirom pojedinog mjesta na zemljovidu Istre ili odabirom
karakteristicnog simbola (vedute grada ili prizor iz pejzaza, spomenickog
nasljeda, gastronomske odlike). Izbornik sa simbolima obogacen je
zvukovljem - sumovima morskog ugodaja, glasovima smijehom, mukanjem...

Da bi CD nosac istarskog vodica besprijekorno funkcionirao, autori
preporucuju osobno racunalo Pentium 166 MHz s 32MB RAMa, zatim monitor u
boji SVGA rezolucije 800 x 600, 16bitnu zvucnu karticu i zvucnike,
16brzinski CD - ROM uredaj, mis ili trackball, tri. MB slobodnog prostora
na tvrdom disku za instalaciju te operativni sustav Windows 95 ili noviji.

***

26. Josip Smidt, Glas Slavonije, 25. sijecnja 1999., str. 6.
TKO CE PLATITI BORAVISNU PRISTOJBU?

Uskoro ce se navrsiti pet godina od kako je Zakonom propisana obveza
vlasnika kuca za odmor da kao i ostali turisti placaju boravisnu pristojbu.
Sredinom svibnja 1994. godine Ustavnom je sudu Hrvatske prispio prvi
prijedlog za ocjenu ustavnosti takvog zakonskog propisa. U svibnju 1995.
donesen je i poseban Zakon o boravisnoj pristojbi, u kojemu je obveza
vikendasa i precizirana, a u medjuvremenu je Ustavni sud primio jos
jedanaest prijedloga za ocjenu ustavnosti spornog propisa. Pa ipak, ni do
danas se ustavni suci nisu mogli dogovoriti sto ce uciniti s tim
prijedlozima. Sporna je norma koja propisuje da vlasnik kuce ili stana za
odmor u turistickom mjestu placa boravisnu pristojbu za sebe i sve osobe
koje u vikendici borave u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna. Pri tomu mu
je omoguceno da za sebe i clanove uze obitelji pristojbu plati u pausalnom
iznosu, i to do 15. srpnja. Gradjanin koji je u turistickom mjestu
naslijedio obiteljsku kucu ne mora placati pristojbu iako u njoj samo
povremeno boravi, kao i vlasnik sagradjene vikendice.

Zakon stvara neravnopravnost medju gradjanima

U prijedlozima prispjelima Ustavnom sudu upozorava se da time zakon stvara
neravnopravnost medju gradjanima. Ako boravisna pristojba sluzi za
unaprjedjivanje opcih uvjeta boravka turista i za podizanje kvalitete
turistickih usluga - kao sto u svojemu pismu Ustavnom sudu objasnjava
Ministarstvo turizma - nije jasno zasto bi se za to morali brinuti (i
placati) samo vlasnici vikendica, a ne i vlasnici naslijedenih, pa i
ostalih zgrada u turistickom mjestu. U podnesku Ustavnom sudu S.B. iz Zadra
je naveo da je u svojemu rodnom mjestu Betini naslijedio poljoprivredno
zemljiste, pa da bi ga mogao obradjivati, sagradio je ondje kucu, u kojoj
povremeno boravi. I kad dolazi raditi, mora placati pristojbu kao - turist.
Vlasnici kuca za odmor posebno naglasavaju - kad je u pitanju komunalno
uredjenje mjesta - da placaju komunalnu taksu kao i domaci stanovnici, iako
im vodovod, kanalizacija, javna rasvjeta i ostali komunalni objekti sluze
samo manji dio godine. Osim toga, placaju i porez na vikendice, cega su
domaci ljudi oslobodjeni, iako bas tim domacima vise pogoduje turisticko
razvijanje mjesta negoli vikendasima. Cemu placati jos i boravisnu taksu,
koju, prema priznanju Ministarstva turizma, pretezito trose opcinske
turisticke zajednice? Revoltiran, prof.dr. V.M. iz Zagreba napisao je u
podnesku Ustavnom sudu da drzava, ako nema novca za svoje funkcioniranje,
uzme novac od onih koji su od nje besplatno dobili milijunske vrijednosti.
Naglasivsi da kao sveucilisni profesor, nije u mogucnosti ispunjavati takve
prohtjeve drzave, dodao je da ce "sutra morati placati prozorinu,
dimljacarinu, zrakarinu i druge novoizmisljene poreze".

Vikendasi placaju dvostruki porez?

Ipak se ustavni suci jos ni danas, nakon toliko godina, nisu mogii
odluciti. Dapace. Kad je nedavno sudac referent podnio prijedlog rjesenja
za pokretanje, ustavnosudskog postupka, izradivsi sumnju da sporne odredbe
u Zakonu o boravisnoj pristojbi nisu sukladne pravnim odredbama koje jamce
jednakost; vecina se ostalog sudackog sastava nije slozila s takvim
ocjenama. Nije pomoglo ni to sto je jedan sudac na svojemu primjeru ukazao
na nejednakost koja proizlazi iz zakona: u otocnom mjestu njegov je brat
naslijedio obiteljsku kucu, i kad ondje ljetuje ne mora placati boravisnu
pristojbu, dok je on, sudac, u blizini sam sagradio kucu i obvezan je
pristojbu placati. Ili, Z.K. iz Zagreba je u svojemu podnesku podsjetio da
je jos 1983. godine tadasnji Ustavni sud ponistio odluku opcine Ploce da
nametne vikendasima placanje boravisne pristojbe. Na slican je slucaj, ali
s odlukom sibenske opcine, podsjetila A.V. iz Bjelovara. Zasto se ustavni
suci jos nisu odlucili? Kad, primjerice, jedan od njih kaze da porezni
sustav dopusta da se neke kategorije gradjana jace oporezuju, cini se da
pri tomu zanemaruje dvije stvari: vikendasi vec placaju prilicno osjetan
porez na kuce za odrrior, sto se na ostale kuce ne placa. I drugo, u ovom
slucaju nije rijec o porezu, nego o pristojbi, o nametu. Kako ipak nekoliko
sudaca smatra boravisnu pristojbu porezom, znacilo bi da vikendasi placaju
dvostruki porez. Mozda pojedincima u Ustavnog sudu doista jos nije jasan
problem s kojim su se suocili. Neki mozda smatraju da je nejednakost sto ju
je medju gradjane unio Zakon o boravisnoj pristojbi sitnica u odnosu prema
mnogim drugim nejednakostiina u nasem drustvu. A mozda se i neki suci, s
obzirom na to da vecinom i sami imaju kuce za odmor, pribojavaju da ce ih
se proglasiti pristranima, u svoju korist, ako pridju ocjenjivanju i
ukidanju spornih zakonskih odredbi. Jedan je sudac u raspravi na sjednici
Ustavnog suda podsjetio da su vikendice "bile na zubu starom sustavu".
Ocito je da se ni danas nismo odmakli od takvog razmisljanja.




~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~