🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
28. 01. 1999.

SADRZAJ:

GOSPODARSTVO
20.  SAD PRESUDAN ZA ULAZAK HRVATSKE U WTO
21.  HO�E LI SE U SLU�AJU DIONE PRIMIJENITI ISTI MODEL KAO I KOD TISKA?
22.  IRIMO SE U INOZEMSTVO, ALI SJEDITE PLIVE OSTAJE U ZAGREBU
23.  SOS ZA POTONULO GOSPODARSTVO
24.  VODA OGRANI�AVA RAZVOJ
25.  VEE SE GDJE TKO STIGNE
26.  INTERTEKSTIL I SAJAM KOE I OBU�E NA ZAGREBA�KOM VELESAJMU
27.  PADOBRANSKO LETENJE OSVJEAVA PONUDU
28.  STARA KOLA PREURE�UJE SE U HOTEL
29.  KOPA�KI RIT - NAJVE�I PARK PRIRODE
30.  "RUNO PA�E" PLIVA U RITU
31.  ZATO SE REU MASLINE?

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

GOSPODARSTVO

***

20. H, Ve�ernji list, 28. sije�nja 1999., str. 2.
SAD PRESUDAN ZA ULAZAK HRVATSKE U WTO

WASHINGTON - Hrvatska se nada do kraja travnja zavriti sve bilateralne
pregovore, uklju�uju�i i one sa SADom, o svom pristupu Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji (WTO), izjavio je ju�er u Washingtonu voditelj
hrvatskoga pregovara�kog izaslanstva pomo�nik ministra gospodarstva Neven
Mimica.

On �e zajedno s �lanovima izaslanstva danas i sutra razgovarati s
dunosnicima State Departmenta, ministarstava trgovine, financija i
poljoprivrede o preostalim pitanjima spomenutoga sporazuma. - Nadamo se da
�emo se u ovom krugu pregovora dogovoriti o svemu u vezi s carinskim
tarifama za industrijske proizvode i usluge - rekao je Mimica. Ostalo bi
dovrenje sporazuma o zatiti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, za to
�e vjerojatno trebati jo dva kruga razgovora.

Dogovori sa svih 16 zemalja, koliko ih je izrazilo elju posti�i takve
dogovore s Hrvatskom, mogli bi po Mimi�inu miljenju biti zavreni do kraja
travnja, to bi omogu�ilo da Hrvatska bude primljena u �lanstvo WTOa prije
ministarskog sastanka te organizacije u studenome ove godine.

Sa �etiri od navedenih 16 drava obostrani su pregovori zavreni, a o
napretku pregovora sa SADom ovisi u znatnoj mjeri i zaklju�enje sporazuma s
ostalima. Ako se ne ostvari plan o prijamu Hrvatske do ministarske
konferencije WTO, pred nama stoji, upozorava Mimica, dulje razdoblje
�ekanja, moda i dulje od tri godine, jer �e WTO otpo�eti neke unutarnjee
promjene pa za to vrijeme ne�e primati nove �lanove.

***

21. Nives Matijevi�, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 3.
HO�E LI SE U SLU�AJU DIONE PRIMIJENITI ISTI MODEL KAO I KOD TISKA?

ZAGREB, 27. sije�nja  Za rjeavanje problema u Dioni Ministarstvo
gospodarstva predlae da se primijeni model kakav je koriten u slu�aju Tiska.

To prakti�ki zna�i da i ovo poduze�e preuzimaju banke koje su i najve�i
vjerovnici. Ovo je u srijedu priop�io Krizni tab za obranu interesa
zaposlenika Dione, nakon sastanka odranog s ministrom gospodarstva Nenadom
Porgesom. Zaposlenike Dione Krizni tab je pozvao na skup koji �e se u
�etvrtak u 10.30 odrati pred Trgova�kim sudom u Petrinjskoj ulici, gdje je
zakazano ro�ite na kojem �e se razmotriti prijedlog 16 najve�ih vjerovnika
o ste�aju te tvrtke. Za isti je dan u Ministarstvu zakazan i sastanak s
Dioninim vjerovnicimadobavlja�ima, a naknadno �e biti i sastanak s
predstavnicima banakavjerovnika. Ministarstvo gospodarstva, re�eno je,
zagovara "kontrolirani preustroj Dione u predste�ajnom postupku uz punu
kontrolu financijskih tijekova i prora�unsku intervenciju". Hrvatska Vlada
zaduila je Ivana Majdaka da od dobavlja�a osigura isporuku dnevnih
potreptina (kruh i mlijeko), za Dioninu trgova�ku mreu uz jamstva
dobavlja�ima.

Prije sastanka u Ministarstvu, vie stotina radnika tog poduze�a na kii
ispred Dionine zgrade na Donjim Sveticama uzaludno je i�ekivalo najavljeni
dolazak Miroslava Kutle, predsjednika Nadzornog odbora njihove prezaduene
tvrtke i vlasnika Globus grupe. Kutle je, kako se saznaje, bio sprije�en
"odre�enim poslovima", a umjesto njega je na razgovore s Kriznim tabom za
obranu interesa oko 2300 zaposlenika stigao Vido Vuleti�, potpredsjednik za
financije Globus grupe.

"Vuleti� je priznao da se Dionini zavrni ra�uni unatrag tri godine
friziraju i to je Kutle kao predsjednik NOa morao znati. Iako je
prikazivano da Diona posluje s dobiti, procjenjuje se se da �e gubitak za
1998. godinu zajedno s gubicima prenesenim iz raniji godina iznositi oko
400 milijuna kuna", rekla je Dragica Mielji�, tajnica Sindikata trgovine
Hrvatske (STH), obra�aju�i se skupu. Dionine prodavaonice su trenuta�no
poluprazne, prestala je i opskrba kruhom i mlijekom, te se poslovo�e
samostalno snalaze s privatnim pekarima da zadre preostale kupce.

U srijedu se napokon saznala i vlasni�ka strukturu Dione, kako stoji u
knjizi dionica. Temeljni je kapital tvrtke 86,65 milijuna njema�kih maraka,
a nominalna vrijednost dionica je 100 maraka. Kutlina Globus grupa vlasnik
je 47,21 posto dionica, tako�er Kutlina Dastra 11,46 posto, Globus Holding
d.o.o. ima 7,43 posto, dioni�ari fizi�ke osobe 22,67 posto, HFP 5,95 posto,
mirovinski fondovi 3,75 posto, Mediteran osiguranje 1,15 posto, a Diona,
Partner Invest Trade i karlova�ki Temelj d.o.o. po manje od jedan posto
dionica.

"Odlu�ni smo ustrajati u sprje�avanju propasti Dione i njezinog odlaska u
ste�aj, pa makar mjesecima morali biti pred Vladom i Saborom ili �ak budemo
prisiljeni oteti premijera ili ministra kegru da bismo ih prisilili da
na�u rjeenje za Dionu, ako ne druk�ije, onda kroz sanaciju tvrtke. Kutle
nije pao s neba, on je rezultat Vladine gospodarske politike i stoga je
Vlada i najpozvanija da rijei pitanje Dione. Nadzorni odbor odgovara za
zakonitost rada uprave tvrtke i stoga smo danas htjeli �uti Kutlu i druge
�lanove NOa da odgovore na pitanje kako je mogu�e da se ra�uni godinama
friziraju. Diona je i u vrijeme rata bila uzorno poduze�e, a gubici ne mogu
nastati samo zato jer su mare male. Dravne institucije, koje kao porezni
obveznici pla�amo, bile su tu da kontroliraju rade li drutva zakonito.
Sada trebamo vidjeti tko to tu nije radio. Prodavaonice se ne smiju
zatvoriti ni na jedan dan, jer �emo ih onda teko ponovo otvoriti.
Podravaju nas i druga drutva iz Globus grupe jer im je jasno da su - ode
li Diona u ste�aj - oni sljede�i na redu. Traimo da Diona nastavi raditi,
da radnici ostanu svi na broju i dobivaju svoje pla�e, a dobavlja�e
pozivamo da ne prekidaju opskrbu", rekla je Dragica Mielji� okupljenim
radnicima.

Novoimenovani predsjednik uprave Dione Igor Grubii� rekao je da �e u�initi
sve da Trgova�ki sud odbaci prijedlog o pokretanju ste�aja. "U me�uvremenu,
da se zatiti Dionina imovina, zabranio sam sve cesije, te iznoenje stvari
iz Dione, a to su neki vjerovnici ve� pokuali u�initi", rekao je Grubii�.

Ina�e, potraivanja vjerovnika iznose 1,2 milijarde kuna, od �ega 670
milijuna potrauju banke, a 450 milijuna dobavlja�i. Poduze�a iz Globus
grupe potrauju oko 200 milijuna kuna, od �ega samo Dastra 125 milijuna
kuna. Diona je samo Krau duna 21 milijun kuna, zbog �ega �e navodno pla�e
u Krau biti djelomi�no ispla�ene u bonovima Dione. Prema informacijama
koje su radnici iznijeli, Diona je i od Croatia osiguranja dobila kredit u
iznosu od 50 milijuna maraka, a od Privredne banke deset milijuna, to je
proslije�eno karlova�kom KIMu za ambalau mlije�nih proizvoda. Mali
dioni�ari u srijedu su ustvrdili da im se cijele 1998. godine od pla�e
odbijao iznos za otplatu dionica Dione Hrvatskom fondu za privatizaciju,
ali da se HFPu taj novac nije upla�ivao.

Pokuaj predsjednika Hrvatske udruge sindikata Nike Gunjine, �iji sindikat
tako�er ima podrunicu u Dioni, ali do prije nekoliko dana nije nije imao
nikakvih podataka o stanju u tom poduze�u, da se obrati radnicima prvotno
je izvidan. "Si�i dolje! Nita nisi radio! Gdje si bio zadnje dvije
godine?" vikali su Gunjini. Gunjina je rekao da �e Krizni tab traiti
samosanaciju tvrtke, te da postoje informacije da su vjerovnici promijenili
svoj po�etni zahtjev, te da vie nisu za ste�aj nego za sanaciju.

Nakon skupa zaposlenika, trebao se prema najavama odrati sastanak Kriznog
taba s vjerovnicima. Me�utim, na sastanak je dola samo Marica Vidakovi�
iz Samostalnog sindikata poljoprivrede, prehrambene i duhanske industriji,
te vodoprivrede, predstavivi se zastupnicom interesa zaposlenika u
poduze�ima vjerovnicima. Rekla je da vjerovnici dobavlja�i ne ele preuzeti
vlasni�ke udjele u Dioni. Oni su premijeru predloili da se kao privremeno
rjeenje oformi poduze�e Nova Diona kojem bi se otvorio novi irora�un
preko kojeg �e i�i poslovanje, te tako sprije�ilo novo odlijevanje
sredstava u Globus grupu. Tako bi se osigurala zaposlenost i redovita
opskrba oko 280 prodavaonica Dione, bez �ije prodajne mree proizvo�a�i ne
mogu plasirati svoje proizvode u Zagrebu i okolici. Me�utim, treba prona�i
rjeenje za najve�i dio duga, onoga prema dvadesetak banaka. Stoga se
predlae da banke preuzmu Dionu, to je preduvjet za potpunu sanaciju Dione
i vjerovnika. U novo poduze�e koje bi krenulo od nule, bez novih dubioza,
prebacili bi se svi zaposleni, dok bi staro s pripadaju�im dubiozama bilo
preputeno ste�ajnom upravitelju.

***

22. Ve�ernji list, 28. sije�nja 1999., str. 2.
IRIMO SE U INOZEMSTVO, ALI SJEDITE PLIVE OSTAJE U ZAGREBU

pekulacije o preseljenju sjedita Plive iz Republike Hrvatske potpuno su
neutemeljene, a vlasni�ki sastav Plive nema utjecaja na to gdje �e se
nalaziti njezino sjedite, objanjavaju u Upravi poznate farmaceutske
tvrtke. Premda Pliva ima ambiciozne planove irenja svojeg poslovanja u
inozemstvu, Uprava nema nikakvih planova da se sjedite tvrtke seli iz
Hrvatske. Pliva je u me�unarodnim farmaceutskim, bankarskim i financijskim
krugovima stekla status ugledne hrvatske farmaceutske kompanije i takav
status eli zadrati.

Kada su u pitanju pregovori o novom kolektivnom ugovoru izmedu predstavnika
sindikata i Plivine Uprave, stav je tvrtke da treba pregovarati u dobroj
vjeri, za stolom i bez vanjskih pritisaka. Me�utim, radi dobivanja potpune
slike o statusu pregovora o kojemu predstavnik jednog sindikata u�estalo
govori u medijima, Plivina Uprava dri da je za javnost potrebno dati
nekoliko dodatnih informacija. Prije svega, standard radnika u Plivi znatno
je bolji od prosje�nog standarda u Zagrebu i RH: pla�e su ve�e 32 posto u
odnosu na grad, a 50 posto ve�e u odnosu na prosjek Republike i ispla�uju
se redovito na dan, dva puta mjese�no. Imaju�i na umu samo visinu
prosje�nih pla�a u Plivi i redovitost njihove isplate, a da ne spominjemo
druge pogodnosti, kao to je Program ESOP (kojim je 98 posto Plivinih
zaposlenika postalo vlasnicima njezinih dionica kupljenih kreditom
kompanije bez ikakvog troka i rizika za zaposlenike) i sl., Uprava dri da
je status zaposlenika u Plivi na zavidnoj razini u Hrvatskoj. Sukladno
tome, a uvaavaju�i dugoro�ne interese kompanije i njezinih zaposlenika,
Uprava Plive sindikatima je ponudila novi kolektivni ugovor kojim se me�u
ostalim nudi boi�nica od 1.000 kn, regres od 1.700 kn, konkurentne pla�e
(na dosadanjoj razini) itd. Budu�i da su pregovori u tijeku, stav je
Uprave kompanije da �e budu�e razgovore o novom kolektivnom ugovoru voditi
isklju�ivo na radnim sastancima s predstavnicima sindikata.

***

23. Igor Bonjak, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 10.
SOS ZA POTONULO GOSPODARSTVO

Gospodarstvo Osje�kobaranjske upanije u iznimno je tekom poloaju,
zajedni�ki je nazivnik ocjena koje su se �ule u raspravi na ju�eranjoj
sjednici upanijskog poglavarstva. Kao uvodni�ar, Aleksandra Arbanas,
pro�elnica upanijskog Ureda za gospodarstvo, istaknula je vie od
milijardu kuna nenapla�enih potraivanja, tri tisu�e gospodarskih subjekata
u blokadi, uz proizvodnju koja je u odnosu prema 1990. godini pala na samo
49 posto, te 80 posto ve�u nezaposlenost. Prema njezinim je rije�ima, u
prvih est mjeseci najvie prihoda ostvareno u trgovini, dok je,
primjerice, u poljoprivredi zabiljeeno 44 milijuna kuna gubitka. Kao
svijetla strana gospodarstva ozna�eni su mali i srednji poduzetnici. upan
Sre�ko Lovrin�evi� rekao je kako �e Poglavarstvo poticati suradnju sa svima
(menadment tvrtki, HGK, ministarstva), te ustvrdio kako je mnogo toga ve�
poduzeto, ali se pravi efekti jo ne osje�aju.

On je naglasio nunost donoenja mjera i rokova koji �e obvezivati sve, te
iznova istaknuo kako drava do sada nije sanirala ni jednu osje�kobaranjsku
tvrtku. Izrada je kvalitetnih programa posebice vana radi ostvarivanja
prava na to vie od milijardu kuna vrijednih povoljnih kredita
namijenjenih gospodarstva isto�ne Hrvatske. U zaklju�ku koji se predlae
Skuptini naglaava se i nezadovoljstvo ste�ajevima koji se provode i
upitnom stru�no�u ste�ajnih upravitelja, te inzistira na razvoju malog i
srednjeg gospodarstva te poljoprivredi u funkciji prera�iva�ke industrije.
Govore�i o stanju u poljoprivredi Franjo Varga, pomo�nik pro�elnika
upanijskog Ureda za gospodarstvo, kazao je da je najkriti�nija situacija u
selja�kim gospodarstvima, zbog �ega je nuno zavriti sre�ivanje
zemljinoknjine evidencije, na�i povoljne kredite za pla�anje otkupa
trinih vikova, namjenski troiti sredstava dravnog prora�una u razvoj
primarne poljoprivredne proizvodnje, te izradti upanijsku Strategiju
razvoja poljoprivrede. U svezi s tim prihva�eni su zaklju�ci koji �e biti
ponu�eni Skuptini na prihva�anje, a me�u njiima naao se i zahtjev da
drava definira bilancu robe i zatitne cijene za ovu godinu te zatiti
strateku poljoprivrednu proizvodnju od nekontroliranog uvoza. Od Vlade se
trai i isplata dugova za poljoprivredne subvencije jer to ugroava
proljetnu sjetvu (od 42 milijuna kuna dugovanja obiteljskim gospodarstvima,
10 posto duguje drava).

***

24. M. �uljat, Ve�ernji list, 28. sije�nja 1999., str. 9.
VODA OGRANI�AVA RAZVOJ

UDBINA - U svojem obilasku podru�ja od posebne dravne skrbi, Ante Frkovi�,
li�kosenjski upan i doupan Milan Jurkovi�,ju�er su posjetili Udbinu.

U razgovoru s Ivanom Peutom, na�elnikom op�ine, Jakovom Krmpoti�em,
predsjednikom Op�inskog vije�a, Nikolom Maarom predsjednikom Op�inskog
odbora HDZa i �lanovima Op�inskog poglavarstva, bilo je rije�i o ivotu u
ovoj li�koj op�ini koja danas ima oko 1. 800 stanovnika.

Ograni�avaju�i faktor obnove i razvoja na cijelom podru�ju op�ine je voda.
Vodovod iz Krbavice je dotrajao, a treba izmijeniti osam kilometara
magistralnog cjevovoda i popraviti crpnu postaju na Udbini. Sada
gospodarstvu Udbine i Podudbine nedostaje vode, a nedostajat �e jo i vie
kad uskoro proradi Mljekara u sastavu zagreba�kog "Dukata".

- Nezadovoljni smo to Podlapa�a jo nema vode i to nije napravljena
mjesna vodovodna mrea - naglasio je upan Frkovi�.

Prije dvije godine do ovog, u Domovinskom ratu okupiranog sela, sagra�en je
cjevovod, ali u Podlapa�i jo nema vode. Zato je op�ina Udbina u suradnji
sa "Hrvatskim vodama" pokrenula izradu projektne dokumentacije. Za gradnju
vovospreme kapaciteta 200 prostornih metara vode i mjesne mree treba
osigurati sedam milijuna kuna. Ta sredstva op�ina Udbina ne moe sama
osigurati, jer je njezin ovogodinji prora�un samo 4, 3 milijuna kuna, a
vlastiti prihod iznosit �e 900. 000 kuna.

Ju�er je upan Frkovi� Ivanu Peutu, na�elniku op�ine Udbina, uru�io
navalno vatrogasno vozilo. Kako kae doupan Milan Jurkovi�, ina�e
predsjednik upanijske vatrogasne zajednice, vozilo je kompletno opremljeno
za gaenje poara i moe povesti 2. 500 litara vode.

***

25. Jordanka Gruba�, Slobodna Dalmacija, 28. sije�nja 1999., str. 15.
VEE SE GDJE TKO STIGNE

U samom je gradu ibeniku oko tisu�u malih brodica privatnih vlasnika, a na
podru�ju upanije ih je oko 8400. I nitko od tih malih brodovlasnika
nemalegalan privez za taj svoj brodi�, bez obzira na to to se privez
godinje uredno napla�uje. No, i to je �ak sada sporedno i nije tema ovog
natpisa, ve� je tema inicijativa grupe gra�ana nauti�ara, koji su bili
prisiljeni sami krenuti u borbu za gradsku lu�icu. Jer, dok se o mjestima
za parkiranje automobila jo i razmilja, pa se na tom planu pomalo rade i
konkretni i kvalitetniji pomaci, kao da nitko iv u upanijskoj i gradskoj
upravi ne razmilja o tome da je i privezite brodica nasuna komunalna
potreba ovoga grada i dijela gra�ana. A da je svaka ure�ena lu�ica i ukras
grada, i to u puno ve�oj mjeri nego to je to parkiralite automobila, ne
treba ni govoriti.

Na �elu grupe gra�ana koja je prije nekoliko mjeseci pokrenula inicijativu
za poticanje izgradnje gradske lu�ice ibenski je nauti�ar i "likar" Damir
Milakovi�, a jedan od snanih inicijatora svakako je Boidar Bujas. Ve�
tjednima se sastaje "ue tijelo" spomenute inicijativne grupe koja je
okupila stotinjak iben�ana, trae�i na�in i lokaciju o kojoj bi se moglo
po�eti razmiljati kao o budu�oj lu�ici.

POTRAGA ZA LU�ICOM

Gra�ani nauti�ari brodove dre u pravilu na lokacijama udaljenim od grada
jer u gradu naprosto nema takvog mjesta. ibenik u doslovnom smislu nema
gradsku lu�icu i zato se i okupila ova inicijativna grupa. Na je cilj,
ideja i namjera napokon napraviti lu�icu i taj ibenski nauti�arski klub.
Po nekim naim procjenama, u ovom trenutku bar stotinjak gra�ana je spremno
u to uloiti svoj novac. O�ekujemo da �e taj broj biti i ve�i jer mnogi jo
i nisu �uli za ovu inicijativu. Sad jo "snimamo" situaciju i uskoro �emo
traiti prijam kod gradona�elnika kae Milakovi�.

Bilo bi, kao prvo, zanimljivo znati gdje bi uop�e na podru�ju koje obuhva�a
gradski prostor bilo mogu�e locirati jedan takav sadraj. Namjera je da on
zaista bude gradski, a ne na mjestu koje s gradom opet ne�e imati previe
veze. No, razmilja li netko uop�e o jednom takvom sadraju u planskoj
regulativi?

U izradi je upravo Prostorni plan ure�enja grada ibenika, a u njemu �e
posebno biti tretiran akvatorij. Dosadanji planovi s tim se uop�e nisu
bavili, a ibenik je grad na moru
. Ne znamo to �emo s Martinskom, s
Jadrijom, s prostorom obuhvata luke. Sve to treba odrediti i zato je ova
inicijativa gra�ana dola u pravi trenutak - kae pro�elnik upanijskog
ureda za prostorno planiranje Branko Kuina. A Damir, Lu�ev, voditelj
Zavoda za prostorno ure�enje, potvr�uje da bi prvi plan, u kojem bi napokon
bilo regulirano i pitanje gradske lu�ice, trebao biti upanijski prostorni
plan koji se upravo radi i bit �e gotov do kraja godine. Paralelno se radi
i spomenuti Prostorni plan ure�enja grada.

PREDIZBORNO OBE�ANJE HDZa

Ja sam i htio formirati privatni nauti�arski klub i lu�icu, no shvatio sam
da bih to teko sam mogao iznijeti. �ini mi se da je sada sazrela situacija
i da se stvorila ona kriti�na masa koja ozna�ava da je gradnja gradske
lu�ice nasuna potreba ovoga grada. Nije vraga da ibenik nema taj nukleus
pomorske kulture? Pogledajte gradske akvatorije Zadra, Splita, napokon i
Biograda! Ta �e lu�ica oplemeniti, a ne unititi okoli grada kae Martin
Mojmir, jedrar i nauti�ar.

A mnogim je ibenskim nauti�arima za uho zapelo jedno predizborno obe�anje,
izre�eno na valovima Radio ibenika u proloj predizbornoj kampanji. Tada
je Jozo Topi�, i danas vije�nik u Gradskom vije�u, obe�ao da �e se zauzeti
upravo za izgradnju nauti�arske lu�ice u gradu! to je od tog obe�anja na
koncu ostalo, i to Jozo Topi� misli o ovoj inicijativi gra�ana?

Apsolutno je podravam! A to se moga angamana ti�e, ja sam iz sjednice u
sjednicu Gradskog vije�a apelirao za to da se kona�no izradi prostorni plan
jer �e upravo on regulirati neke vitalne stvari. Moram najprije vidjeti
njegov prijedlog, pa ako tamo ve� ne bude predvi�en prostor lu�ice, tada �u
se svim snagama zauzeti da se uvrsti u plan. Ako smo se ve� orijentirali na
turizam, onda treba imati na umu da je nauti�ar najkvalitetniji gost, a ono
to mu najljepe moemo ponuditi jest stari grad, neposredno vezan uz
morsku crtu. Sada kad gosti do�u, zaista se nemaju gdje vezati. O na�inu na
koji to rade doma�i, da i ne govorim. Pa, naa je luka idealna ne za jednu,
nego za vie malih lu�ica!

Kad je ve� inicijativa potekla od gra�ana, gradska i upanijska uprava bi
je, slae se i Topi�, sada svakako trebale snano podrati. Gradona�elnik
�eko kae da je jedini problem u ulaga�u: onog trenutka kad se on pojavi,
problem �e se djelotvorno rijeiti.

***

26. A. Milovan, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 12.
INTERTEKSTIL I SAJAM KOE I OBU�E NA ZAGREBA�KOM VELESAJMU

ZAGREB, 27. sije�nja - Intertekstil, 52. me�unarodni sajam tekstila i
prate�e industrije i 48. me�unarodni tjedan koe, obu�e i odje�e odrat �e
se od 3. do 6. velja�e na Zagreba�kom velesajmu (ZV), a na njemu �e
izlagati oko 400 izlaga�a iz Hrvatske i 17 zemalja svijeta, najavio je u
srijedu generalni direktor ZVa dr. Jurica Paveli�.

Na sajmu �e i Hrvatski inenjerski savez tekstilaca, organizator stru�nih
skupova na Intertekstilu, obiljeiti 50. obljetnicu djelovanja, to �e biti
popra�eno i stru�nim skupovima o novim izazovima u tekstilnoj i
koarskoobu�arskoj industriji.

Forumu �e prisustvovati i predstavnici Vlade, koji �e u razgovoru s
gospodarsvenicima tekstilne i koarskoobu�arske industrije pokuati prona�i
rjeenja o na�inima prevladavanja problema tih izvoznih industrija.
Tekstilna industrija, trenutno najve�i hrvatski izvoznik, s 44 tisu�e
zaposlenih, ima veliki zna�enje za gospodarski razvoj Hrvatske, istaknuo je
predsjednik Organizacijskog odbora Intertekstila Mijo Petri�ek.


Napomenuo je kako ta industrija u 11 mjeseci prole godine ostvarila je
suficit u robnoj razmjeni u iznosu od 178 milijuna dolara.

Koarskoobu�arska industrija, koja je prije rata upoljavala 40.000
radnika, sada upoljava 12.000, rekao je Franjo Nuji�, predsjednik
Organizacijskog odbora Projekta sajma, te se i ona nada boljem poslovanju u
ovoj godini.

***

27. M. Kukina, Novi list, 28. sije�nja 1999., str. 21.
PADOBRANSKO LETENJE OSVJEAVA PONUDU

GOSPI� - Sandra Ivan�in vie nije direktorica Turisti�kog ureda upanije
li�kosenjske, jer je imenovana na dunost u Hrvatskoj turisti�koj
zajednici. Na mjesto v. d. direktorice upanijskog Turisti�kog ureda
privremeno je imenovana njena dosadanja pomo�nica Ankica Grabanjak.
Privremena direktorica upozorava da su joj poznate sve prilike, ali ali
to nema dovoljno novca kojeg nedostaje i na mnogim drugim mjestima.

- Prva nam je i osnovna stvar sa promidbom krenuti u Austriju, Italiju i
Njema�ku, naglaava Ankica Grabanjak. Naime dobili smo ponudu od tvrtke
"Garmont" gdje �emo i�i u njihova tri magazina s naom ovogodinjom
ponudom. elja nam je da na podru�ju op�ine Plitvi�ka Jezera aktiviramo
sport "paraglajding". eljeli bismo taj sport omasoviti i prikazati ga kao
jednu od naih ponuda. Radi se o letenju padobranom, zapravo sputanju s
planine pomo�u vjetra. Mi �emo i�i naro�ito u Austriju gdje ve� postoje ta
natjecanja u ovome sportu koji �e dakako tako prezentirati nau upaniju i
njenu turisti�ku ponudu. Imamo dosta podru�ja gdje bi se to moglo
odravati, naro�ito to vai za Velebit i Pljeevicu. Ovo su nam prvi koraci
i nadam se da �emo dostojno obaviti ovaj posao kojim dostojno moemo
prezentirati nae krajeve. Tako�er idemo u izradu promidbenog materijala
privatnog smjetaja. Izradit �e se katalog privatnog smjetaja Grada
Novalje, zatim kontinentalnog dijela - Oto�ac, Gospi�, Korenica i Plitvi�ka
Jezera, te priobalnog dijela - Senj i Karlobag. d. direktorica
li�kosenjskog Turisti�kog ureda posebno je naglasila problematiku dugova.

- Naalost, dugove jo nismo podmirili i pitanje je kako �emo funkcionirati
ove sezone. Na to ne smijemo gledati, jer �emo uskoro izraditi nove
stranice na Internetu, ustvari napravit �emo redizajn - neto novo,
bogatije, moda neki kalendar priredbi da se vidi to se u upaniji doga�a.
Nadam se da �e nam ova nastupaju�a godina donijeti bolju turisti�ku sezonu,
to mi svi elimo. Naravno, moramo u�initi sve da ne ponovimo
prologodinje greke koji je bilo i naravno koji �e biti i ove godine ako
o tome ne budemo vodili strogo ra�una. to se ti�e dugova, ovog momenta
imamo nepla�enih ra�una u iznosu od 60.000 kuna, no ipak mislim da �emo te
teko�e ubrzo prebroditi, zaklju�ila je v. d. direktorica Turisti�kog ureda
upanije li�kosenjske Ankica Grabanjak.

***

28. I.K., Ve�ernji list, 28. sije�nja 1999., str. 11.
STARA KOLA PREURE�UJE SE U HOTEL

TR�E - Dogovori s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak su pri kraju, pa
�e se vjerojatno ubrzo zavriti preure�enje bive kole u moderan hotel sa
80 do 100 leajeva. U hotelu namjeravam urediti restoran sa 500 mjesta i
frizerski salon, ali i neke rekreacijske sadraje. za takvo ure�enje valja
izdvojiti 600 000 DEM - reko je Gjelosh Milorad Sokolaj vlasnik zgrade.

Gospdoin Sokolaj je jo prije rata kupio staru kolu, koju je odmah po�eo
preure�ivati u hotel, uloivi 2,888.000 DEM, pa je zavreno oko 80 posto
psolova. No, radovi su prekinuti zbog rata 1991. godine, a sada se Sokolaj
vra�a u Tr�e kako bi se njegova ideja napokon ostvarila. U hotelu �e se
prije svega nuditi doma�a hrabna, no najprije valja organizirati
proizvodnju takve hrane.

- Moj hotel ne�e pokrenuti turizam, nego svi u ovom kraju moramo po�eti
druk�ije razmiljati. Na organizirani rekreacisjki turizam ljudi �e zacjelo
dolaziti u Tr�e, gdje ima nekoliko teniskih terena, skijalite Rudnik, te
velika dvorana u koli. Naa su lovita vrlo bogata,a priroda pogodna za
bavljenje jahanjem i planinarenjem. Ako bi se sve to nekako organiziralo i
objedinilo u jedan dobar sustav, na tim bi s eposlovima moglo zapsoliti i
oko 100 ljudi - kae gospodin Sokolaj.

Doznali smo da G.M. Sokolaj ima podrku upanije i Grada �abra, a dobro je
povezan i s talijanskim tritem, gdje postoji zanimanje za Gorski kotar.
Bez ljudi ovog kraja ne mogu napraviti �udo, a ako budemo sloni ono se
moe dogoditi - isti�e Gjelosh Sokolaj, koji ima nekolko uspjenih
poslovnih jedinica u Hrvatskoj.

***

29. J. Kneevi�, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 19.
KOPA�KI RIT - NAJVE�I PARK PRIRODE

Dan 2. velja�e slubeno je proglaen Me�unarodnim danom zatite mo�vara.
Svake se godine toga dana obiljeava obljetnica potpisivanja Ramsarske
konvencije o mo�varama od me�unarodne vanosti, posebice stanitima ptica
mo�varica.Taj dan ujedno je i prilika za vlade pojedinih drava, razli�ite
organizacije i pojedince da poduzmu razli�ite akcije u svrhu podizanja
javne svijesti o vrijednostima mo�varnih podru�ja. Ramsarska je konvencija
me�uvladin sporazum koji daje okvir me�unarodnoj suradnji u zatiti i
razumnom iskoritavnju mo�vara. Sto est je drava stranaka Konvencije,
me�u njima i Republika Hrvatska. Konvencija je nastala kao posljedica
spoznaje da su mo�vare iznimno vane zbog svojih ekolokih svojstava,
funkcija i gospodarskih vrijednosti, a da su istodobno me�u najugroenijim
ekolokim sustavima zbog isuivanja, one�i�enja i prekomjernog
iskoritavanja njihovih resursa. Temeljni koncept Konvencije razumno je
iskoritavanje mo�vara, izraz istozna�an s pojomom odrivo koritenje.
Konvencije obvezuju svaku stranku na op�e o�uvanje mo�vara na vlastitom
teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz mo�vare koje su uvrtene na
Popis mo�vara od me�unarodne vanosti (Ramsarski popis).

Rije�ni i morski ekosustavi

Poseban je naglasak na zatiti voda, kao glavnoga ekolokog �imbenika koji
uvjetuje nastanak i opstanak mo�vara. Stranke su obvezne donijeti dravne
(nacionalne) programe zatite mo�vara i ukljuciti mjere njihove zatite i
razumnoga iskoritavanja u svoje nacionalne planove ure�enja i
iskoritavanja prostora. Osim toga, obvezne su tititi mo�vare utemeljenjem
prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan mora biti predloen za upis u
Ramsarski popis. U taj popis uvrtavaju se mo�vare koje zadovoljavaju
odre�ena mjerila povezana s jednostavnosti mo�varnih ekolokih sustava,
biljnim i ivotinjskim svijetom, pticama mo�varicama (brojnost ptica koje
se tu redovito zadravaju odnosno brojnost gnijezdecih populacija ugroenih
vrsta). Do danas se na Ramsarskom popisu nalazi devetstotinjak mo�varnih
podru�ja (priblino 67 i pol milijuna hektara). S obzirom na definiciju
mo�vara u Konvenciji (wetlands doslovce zna�i vlana podru�ja), tu
pripadaju mo�vare u uem smislu, ali tako�er i tridesetak morskih,
estuarijskih, jezerskih i rije�nih ekolokih sustava. Na Ramsarskom popisu
za sada su �etiri hrvatska mo�varna podru�ja, u ukupnoj povrini od 80.455
hektara. To su: Cma Mlaka (625ha), Donji tok Neretve (11.500ha), Kopa�ki
rit (17.700ha) te Lonjsko i Mokro polje (50.560ha). Rije� je o trima
najve�im preostalim prirodnim mo�varnim podru�jima u Hrvatskoj i o jednoj
umjetno na�injenoj mo�vari (Crna Mlaka), koja je zati�ena kao predstavnik
aranskih ribnjaka - izuzetno vrijednih stanita za ptice mo�varice. Sva
�etiri Ramsarska podru�ja zati�ena su i na dravnoj razini Zakonom o
zatiti prirode, bilo kao ornitoloki rezervati (Crna Mlaka, dijelovi
donjeg toka Neretve i Lonjskog polja), bilo kao parkovi prirode (Lonjsko i
Mokro polje, Kopa�ki rit).

Uvrstiti nova podru�ja

Novija omitoloka istraivanja upu�uju na me�unarodnu vrijednost i nekih
drugih mo�vara, pa �e se broj Ramsarskih podru�ja u Hrvatskoj pove�ati.
Obveze koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz Konvencije, a s �ijim
osivarivanjem zapo�ne Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, kao
mjerodavno tijelo dravne uprave, su osnovati draavnog povjerenstvo za
mo�vare koje �e usmjeravati i koordinirati razli�ite aktivnosti u zatiti i
odrivom iskoritavanju mo�vara, na�initi nacionalni program zatite
mo�vara, na temelju nacionalne strategije i akcijskog plana zatite
bioloke i krajobrazne raznolikosti koji su pred donoenjem, obaviti
valorizaciju i predloiti na Ramsarski popis nova mo�varna podru�ja. Ured
Ramsarske konvencije tiskao je prigodni plakat u povodu 2. velja�e,
Me�unarodnog dana zatite mo�vara.

***

30. Jasminka Kneevi�, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 17.
"RUNO PA�E" PLIVA U RITU

U vrijeme kada su brojne ivotinjske i biljne vrste ugroene i mnogima od
njih prijeti opasnost od izumiranja, lijepo je znati da postoje i takve
vrste �ije se stanite proiruje, a populacija je u porastu. Toj skupini
sretnika pripadaju i crvenokljuni labudovi koji su u nas posljednjih
nekoliko zima sve �e�i i brojniji, a po�eli su se i gnijezditi u
Hrvatskoj. Jedno od takvih mjesta je i Kopa�ki i rit. - Kod nas se
pojavljuje tri vrste labudova: crvenokljuni (Cygnus olor) utokljuni
(Cygnus cygnus) i crnokljuni labud (Cygnus columbianus). Dok se posljednja
dva pojavljuju rje�e i u malom broju iskljucivo u zimskim mjesecima,
crvenokljuni labud je naa gnjezdarica, a prole je godine prvi put
zabiljeeno gnije�enje te vrste u Kopa�kom ritu. Primije�ena su dva
odrasla labuda s pet mladih, koji su imali sivo perje i nisu mogli letjeti,
tako da je posve sigurno da su se ondje izlegli. Mladi su labudovi jo s
majkom, a hrane ih �uvari u ritu. Zanimljivo je da majka labudica pusti
mlade da se prvi nahrane, no ne doputa Ijudima da im se priblie. Labudovi
su spolno zreli s tri godine, a mladi ostaju priblino godinu dana s
majkom, saznajemo od mr.Ivan�lce Jur�evi� s Pedagokog fakulteta u Osijeku.

Ina�e, prvi podatak o gnije�enju crvenokljunog labuda u nas potje�e iz
1990. godine, kada je jedan par nakon odlijetanja labudova koji su zimovali
na podru�ju Me�imurja, ostao se gnijezditi na Ormokom jezeru s hrvatske
strane. Od tada pa do danas crvenokljuni su labudovi primije�eni tako�er na
ribnjaku Dragani�i u blizini Karlovca, na Varadinskom jezeru, ribnjaku
Kon�anica kod Grubinog polja, Jelas polju i Kopa�kom ritu. Podru�je
rasprostranjenosti crvenokljunog labuda u posljednje se vrijeme sve vie
iri, a glavni je razlog tome zatita ove vrste na sredinjem podru�ju
gnije�enja u sjevernoj Europi, zbog �ega je doslo do pove�anja broja
ptica. Prije nego sto su zasti�eni sedamdesetih godina, labudovi su bili
uobi�ajen boi�ni jelovnik u nordijskim zemljama. lako je labud zati�en
zakonom, nekoliko je primjeraka ubijeno na ribnjacima u Donjem Miholjcu,
jer su navodno plaili ribu. Treba znati da labudovi ne jedu ribu i nisu
nikakva prijetnja ribarima, hrane se isklju�ivo hranom biljnog podrijetla.
Kada je jaka zima i mo�varne se vode zalede, labudovi �e se preseliti na
rijeke i potoke gdje nema smrzavanja, naglaava prof. Jur�evi�.

***

31. V.M., Ve�ernji list, 28. sije�nja 1999., str. 10.
ZATO SE REU MASLINE?

KRK - to moe (i treba!) biti originalni hrvatski proizvod koji �e postati
prepoznatljiv i na europskom, pa i svjetskom tritu? O tom originalnom
hrvatskom proizvodu posljednjih godina se toliko govori jer je o�ito da
televizori, perilice i automobili nikada ne�e mo�i postati originalni
hrvatski proizvodi. Ali, Hrvatska se ne treba bojati da takvih proizvoda
ne�e biti jer, primjerice to je maslinovo ulje nego originalni hrvatski
proizvod? No, shva�a li to netko u ovoj dravi, ili ima onih koji to
pokuavaju negirati? Naime, neslaganje ministra poljoprivrede s otvaranjem
Centra za mediteranske kulture u Puntu, pomalo je zgranulo oto�ane, pa i
Primorce.

Maslinarstvo je jedno od najstarijih zanimanja stanovnitva Sredozemlja.
Maslinarstvo ima sigurno tisu�ljetnu tradiciju i na hrvatskoj obali, na
otocima. Nekada je i otok Krk bio i te kako poznat po proizvodnji
maslinovog ulja, na tom otoku radilo je oko petnaest mlinova za preradu
maslina.I upravo je kr�ko maslinovo ulje bilo jedno od najcjenjenijih i
najtrenijih.

Nakon Drugoga svjetskog rata, na alost, dolazi do naglog nazadovanja
maslinarstva na otoku Krku. Podosta maslinika pretvoreno je u gra�evinsko
zemljite, toevi se pretvaraju u kafi�e ili zbog starosti propadaju, a
glasovite kamenice u kojima se nekada dralo ulje odjednom su postale
"ardinjere" ispred oto�kih vikendica. I kada se �inilo da �e maslinarstvo
zauvjek nestati s otoka Krka, grupa entuzijasta u Puntu opet je pokrenula
pitanje revitalizacije maslinarstva na otoku Krku. Uspjeh je bio potpun.
Danas u Puntu postoji najmodernije postrojenje za preradu maslina, tu se
proizvodi najkvalitetnije maslinovo ulje koje nosi vrhunsku ocjenu "extra
vergine", u Puntu se odravaju i stru�ni seminari i radionice. I ba na
posljednjem jednom takvom skupu maslinara u Puntu, pomo�nik ministra
poljoprivrede i umarstva mr. Zlatko Homen svesrdno je pdorao osnivanje
Centra za mediteranske kulture u Puntu. Prema planovima, u po�etku bi
centar imao dva stalno zaposlena djelatnika, a za naredne �etiri godine
rada trebalo je osigurati 2,150.000 kuna. Financijska konstrukcija rijeena
je ovako: 50 posto Ministarstvo poljoprivrede, 25 posto primorsko -
goranska upanija i 25 posto gradovi i op�ine uklju�ene u taj projekt.
Osnivanjem tog Centra maslinarstvo Hrvatske i te kako bi puno dobilo. No,
sadanje neslaganje ministra poljoprivrede zaista je ok. Zar i
maslinarstvo nekome smeta, zar ono mora opet nestati? Oto�ani zaista trae
odgovor na ta pitanja.





~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~