🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
28. 01. 1999.

SADRZAJ:

POLITIKA
1.  TU�MANOVA SU�UT PREDSJEDNIKU KOLUMBIJE
2.  DR. HRVOJE KA�I�: SA CRNOM GOROM NEMAMO TERITORIJALNOG SPORA, PA NI
RAZLOGA ZA     PREGOVORE!
3.  VIKTOR ORBAN: HRVATSKA JE STABILNA I OPRAVDANO TEI EUROPSKIM
INTEGRACIJAMA
4.  SUCI VRHOVNOGA SUDA PLA�A UTROSTRU�ENA, PREKRAJNIMA VE�A 40 POSTO

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

POLITIKA

***

1. Hina, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 1.
TU�MANOVA SU�UT PREDSJEDNIKU KOLUMBIJE

ZAGREB, 27. sije�nja - Hrvatski predsjednik Franjo Tu�man uputio je brzojav
su�uti kolumbijskom predsjedniku Andresu Pastrani u povodu katastrofalnog
potresa koji je pogodio zapadni dio te junoameri�ke drave, priop�io je u
srijedu Ured Predsjednika. Broj poginulih u potresu koji je u ponedjeljak
pogodio Kolumbiju, najteem u posljednjih stotinu godina, premaio je
tisu�u, a pretpostavlja se da se jo stotine nalaze pod ruevinama. Najtee
je stanje u gradu Armeniji, gdje je dvije tre�ine ku�a nepodobno za
stanovanje, a oko 180.000 ljudi ostalo je bez doma. Novi potres, jakosti
5,4 stupnja po Richteru, pogodio je u srijedu sjeveroistok Kolumbije, u
blizini granice s Venezuelom. Za sada nije poznato je li novi potres
izazvao i nove rtve. Spasila�ke slube strahuju da bi ukupan broj rtava u
zapadnoj Kolumbiji mogao biti ve�i od dvije tisu�e.

***

2. Aleksa Crnjakovi�, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 7.
Dr. Hrvoje Ka�i�: SA CRNOM GOROM NEMAMO TERITORIJALNOG SPORA, PA NI RAZLOGA
ZA PREGOVORE!

ZAGREB, 27. sije�nja - Ovih je dana predsjednik jugoslavenske vlade Momir
Bulatovi� ponovio tezu da je pitanje Prevlake teritorijalni, a ne
sigurnosni spor izmedu Hrvatske i Crne Gore. Govori to �ovjek koji je u ime
najvieg crnogorskog organa vlasti, i u prisustvu medunarodnih
predstavnika, preuzimao obveze u kojima se priznaju hrvatske granice. Isto
je ponovio i Veljko Kneevi�, veleposlanik SRJ u Hrvatskoj: "Naa je
pozicija od po�etka rasprave o Prevlaci bila da je to i teritorijalno
sporno pitanje. Nae pravne osnove pokazuju da poluotok Prevlaka pripada
sasvim prirodno u cjelinu zaljeva Boke Kotorske koja je u sastavu SRJ",
tvrdi Kneevi�.

Treba li sa slubenim Beogradom kona�no prekinuti pregovore oko Prevlake,
osim onih to se ti�u morskog razgrani�enja i demilitarizacije grani�nih
podru�ja, s obzirom na to da su najvia politi�ka tijela te zemlje u
nekoliko dokumenata, uskladenih s me�unarodnim pravom i uz suglasnost
najviih me�unarodnih arbitara, priznala postoje�e granice u predjelu
poluotoka Prevlaka? To smo pitanje postavili prof. dr. Hrvoju Ka�i�u,
predsjedniku Dravne komisije za granice.

* Iako su grani�ni prijelazi izme�u Hrvatske i Crne Gore otvoreni, problemi
oko Prevlake ne mi�u se s mrtve to�ke. Hrvatska ima neosporne argumente da
je rije� tek o sigurnosnom pitanju.

- U Sporazumu o normalizaciji odnosa izmedu Hrvatske i SR Jugoslavije,
potpisanom 1996., govori se o me�usobnom priznanju dviju drava, a
teritorijalni integritet Hrvatske priznaje se u skladu s me�unarodno
priznatim granicama. Samo u skladu s tim preuzetim obvezama moe se
tuma�iti i �etvrta odredba Sporazuma koja se odnosi na Prevlaku, a govori o
tome da �e se sva pitanja rjeavati na bilateralnoj razini izmedu dvije
drave.

* No, time niste dali potpuni odgovor na pitanje Prevlake?

- Ne, jer treba uzeti u obzir i sve druge dokumente potpisane u tijeku
raspada bive drave. Potkraj kolovoza 1991. na Konferenciji o Jugoslaviji
donijeta je Deklardcija EZa kojom je i republikama bive Jugoslavije
priznato na�elo me�unarodnog prava o nepromjenjivosti granica. Po�etkom
listopada iste godine Narodna skuptina Crne Gore zaklju�uje da nema prema
Hrvatskoj teritorijalnih pretenzija, a izrijekom se u zaklju�cima spominje
termin "postoje�e administrativne granice". Istina, sa eljom i uz
preporuku da se one promijene u me�usobnom dogovoru. Tada je, ne
zaboravimo, predsjednik Predsjednitva Crne Gore bio ba Momir Bulatovi�. U
korespondenciji s Crnom Gorom, tadanji predsjednik hrvatskog Sabora dr.
arko Domljan pismeno je istaknuo da Hrvatska cijeni to Crna Gora nema
teritorijalnih pretenzija prema Hnvatskoj te da nitko u Hrvatskoj nema
ovlatenja pregovarati s Crnogorcima o mijenjanju kopnene granice.

* Crnogorski je zahtjev proslije�en u svijet?

- Bulatovi� je bio prisutan, zajedno s Miloevi�em, i na Konferenciji o
Jugoslaviji kojom je predsjedavao lord Carrington, kada su to pitanje na
isti na�in iznijeli Srbi, premda se u zapisnicima izrijekom ne spominje
Prevlaka. Naime, srpsko - crnogorske su apiracije tada bile u okviru svega
onoga to je u tom trenutku jugoarmija stavila pod svoju kontrolu. Slijedi
Odluka Roberta Badintera. �etiri dana prije no to su sve drave EZ
deklarirale svoju oduku o diplomatskom priznanju Hrvatske, Badinter je 11.
sije�nja 1992. donio pismenu odluku u kojoj izri�ito identificira tadanji
prijedlog predsjednika Srbije o prirodi i karakteru granica izme�u
dotadanjih republika. Pozivaju�i se na tekovine me�unarodnog javnog prava,
ali i na Ustav tadanje Jugoslavije i ustave republika u kojima se kae da
se postoje�e granice ne mogu mijenjati bez pristanka pojedinih republika,
on donosi meritornu odluku.

* Kopnena granica izme�u Hrvatske i Crne Gore vrlo je jasna?

- Po svim dokumentima i svim zemljovidima! Naa je pozicija toliko �vrsta
da vie nema prostora pregovarati o tom zahtjevu Jugoslavije.

* Narodna Skuptina Crne Gore de facto je to i priznala?

- Da, jer je 25. listopada 1991. prihvatila poziciju koju je imala
delegacija Crne Gore u radu Konferencije o bivoj Jugoslaviji. Na �elu te
delegacije bio je Momir Bulatovi�, dakle ovaj isti koji sada govori o
teritorijalnom, a ne sigurnosnom sporu oko Prevlake. Fenomen gotovo
nezabiljeen u praksi! Naime, najvii organ vlasti jedne republike
identificira postoje�u granicu na vrlo precizan na�in: zemljovidima kakve
su u tom trenutku imali, koji su izdani u Titogradu i Beogradu, a koji se
bitnije ne razlikuju od onih koji su tada izra�eni i od strane hrvatskih
organa. Nakon svega, vra�aju se danas na ratnu poziciju i osporavaju te
granice!

* Imate li jo koji argument za potvrdu da je Prevlaka tek sigurnosno pitanje?

- Povla�enje jedinica JNA uslijedilo je s podru�ja krajnjeg jugoistoka
Hrvatske, a time i s Prevlake, temeljem zajedni�ke Deklaracije izme�u
predsjednika Tu�mana i tadanjeg, predsjednika Jugoslavije Dobrice Cosi�a.
Tu su Deklaraciju supotpisali Cyrus Vance i lord Owen. U to�ki tri izri�ito
se navodi da �e se jedinice JNA povu�i s Prevlake potuju�i Vanceov plan. U
tom dokumentu se navodi da se jedinice JNA moraju povu�i s cijelog
teritorija Hrvatske. Na temelju tog plana su i donijete rezolucije UNa koje
stalno ponavljaju da jam�e teritorijalnu cjelovitost Hrvatske.

* to nama ostaje?

- Ne smijemo uop�e pregovarati o onome to predlae Beograd. Mi naprosto
moramo taj njihov zahtjev kvalificirati kao teritorijalnu preteriziju.
Moramo postaviti zahtjev me�unarodnoj zajednici da se izjasni o dokumentima
u �ijem su donoenju i sami sudjelovali i da ih respektiraju.

* to ako se i Miloevi� i me�unarodna zajednica oglue o hrvatske zahtjeve?

- Prolongiranje ovakvog stanja dovodi u pitanje ugled pojedinih
me�unarodnih institucija. Ako dopuste jugoslavenskoj strani da i dalje
govori o teritorijalnim problemima, dezavuiraju svoje predstavnike koji su
bili uklju�eni u mirovni proces. Moramo na decidiran na�in re�i i
jugoslavenskoj strani i me�unarodnoj zajednici da o teritorijalnim
pretenzijama ne elimo pregovarati. I me�unarodna zajednica ne smije
tolerirati teritorijalne pretenzije SRJ prema Hrvatskoj bez odre�enih
sankcija, jer je SRJ sama sudjelovala u arbitrai.

* A sigurnosno pitanje?

- O tome moramo pregovarati, jer je to pitanje jo uvijek otvoreno. U
deklaraciji to su je potpisali predsjednici Tu�man i �osi� spominje se
izraz "op�e sigurnosti", ali ne spominje se pitanje Konavala i Prevlake,
nego Dubrovnika i Boke Kotorske. Kae se da �e taj sigurnosni problem
rijeiti dvije strane bilateralnim pregovorima.

* Kako?

- Na prostoru oko zajedni�ke granice treba pristupiti procesu
demilitarizacije. Hrvatska je predloila da se na krajnjem jugu otvori
jedan turisti�ki kompleks, to je manifestacija demilitarizacije. Jasno,
nije dovoljno govoriti o projektima, njih treba i realizirati, a da bismo
to mogli, prethodno moramo bilateralno utvrditi to s nae i s njihove
strane spada u sigurnosnu zonu.

* A to �emo s promatra�ima?

- Oni se ionako etaju cijelom Hrvatskom i ne smetaju u provedbi
demilitarizacije. Bilateralnim pregovorima treba utvrditi granice na moru.
Hrvatska je predloila da se formiraju zajedni�ke stru�ne skupine koje �e
ustvrditi gdje se protee grani�na crta na moru, a delimitarizacija mora
po�i od toponima Kofin koji je ucrtan i na crnogorskim i na hrvatskim
kartama. Na ulazu u sam Bokokotorski zaljev bit �e i dio mora koji
predstavlja hrvatsko teritorijalno more, ali bit �e i dio koji predstavlja
jugoslavensko teritorijalno more, slijede�i konfiguraciju izme�u rta Otrog
i oto�i�a Mamule. Taj prostor je dovoljno irok i dubok da i polovica
omogu�uje slobodnu plovidbu brodovima svih veli�ina.

* Ne vrijeda vas to se otvara grani�ni prijelaz prema Crnoj Gori prije
nego to su crnogorski ratni zlo�inci u Haagu?

- Jako sam emocionalno doivljavao agresiju na Hrvatsku, ali moram vam re�i
da nisam propustio sudjelovati na sjednici povjerenstva izmedu Hrvatske i
Jugoslavije koja je po prvi put odrana u Beogradu 8. listopada 1991.
Jedina mi je utjeha to sam u svojstvu predsjedavaju�eg hrvatskog
povjerenstva jasno rekao da sam, evo, nakon sedam godina u Beogradu, i da
se to dogada upravo na sedmu obljetnicu odluke hrvatskog Sabora o
razdruivanju, zato sam i sam kao zastupnik glasovao.

***

3. Mihailo Ni�ota, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 3.
Viktor Orban: HRVATSKA JE STABILNA I OPRAVDANO TEI EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

BUDIMPETA, 27. sije�nja - Mladi i dinami�ni ma�arski premijer Viktor Orban
(35), koji je na �elu svoje stranke Saveza mladih demokrata - Ma�arska
gra�anska stranka (FIDESZMPS) pobijedio na izborima u svibnju 1998. i
sastavio koalicijsku vladu desnog sredita, dolazi ovog �etvrtka nave�er u
trodnevni slubeni posjet Hrvatskoj. Tom je prigodom primio u Budimpeti
skupinu hrvatskih novinara.

* S kojim glavnim mislima dolazite u posjet Hrvatskoj? To�nije, to
smatrate glavnim ciljem ma�arskohrvatskih razgovora na visokoj razini u
Zagrebu?

- Moji prvi zaklju�ak bio bi: premda je Ma�arska tako re�i samo nekoliko
dana udaljena od �lanstva u NATOu, te je vrlo blizu i priklju�enju
Europskoj uniji, njezina udaljenost, odnosno blizina, ne samo zemljopisna
nego i fakti�na, od susjeda ne�e se ni malo promijeniti. To zna�i da �emo
biti i dalje nazo�ni u toj naoj regiji. Stoga �e usprkos naoj politici
europske integracije i dalje biti vrlo bitne nae veze s regionalnom
suradnjom. Drugi je moj zaklju�ak jest da je Ma�arska na ovom prostoru
uvijek bila �imbenik stabilnosti. tovie, i Ma�ari koji ive u susjednim
zemljama, u blizini ma�arske granice, oduvijek su bili �imbenici
stabilnosti na tom prostoru, pa smatramo da dobra suradnja Ma�arske sa
susjedima moe biti pridonos stabilnosti u cijeloj regiji. Nakon to je
naa gra�anska vlada preuzela vlast, prole godine ra�lanili smo
prioritete vanjske politike. Doli smo do bitnoga zaklju�ka kako
ma�arskohrvatski me�usobni odnosi zasluuju znatno ve�u pozornost nego to
im je ukazivana do sada. Svi, dakle, uvjeti i razlozi ukazuju na
opravdanost vjerovanja kako �emo, zavre li se uspjeno nai razgovori,
mo�i poraditi na tome da postanemo jo prisniji susjedi. Ina�e,
srednjoro�no smatramo Hrvatsku zemljom koja se stabilizirala na ovom
prostoru i koja opravdano tei europskim integracijama. Idemo, dakle, u
Zagreb da bismo u�vrstili ma�arskohrvatsku strateku suradnju, odnosno
partnerstvo.

* to konkretno podrazumijevate pod stratekom suradnjom?

- Prvo je pitanje europskih integracija u kojima Ma�arska ve� ima takva
iskustva koja �e nai hrvatski prijatelji mo�i i sami iskoristiti. Kad sam
se s vaim premijerom Mateom sastao u Zagrebu za vrijeme sastanka
Srednjoeuropske inicijative, on je izrazio posebnu elju da se upozna s
naim iskustvima s integracijama. Drugo je podru�je, dakako, suradnja u
gospodarstvu. Otkad je Hrvatska postala samostalna drava nai se
gospodarski odnosi vrlo dobro razvijaju. Vanjskotrgovinske bilance ve�
premauju one iz 1990. godine. To vrijedi i za 1998. kada je Hrvatska nekim
carinskim mjerama potisnula uvoz ma�arske robe.

* Imamo dojam da se s ma�arske strane pomalo mistificira sklapanje
sporazuma o slobodnoj trgovini. Ho�e li uskoro, ipak, biti potpisan?

- Moda ne�u otkriti veliku tajnu kad vam kaem da nas zapravo vodi nakana
da izme�u Hrvatske i Ma�arske uskoro bude potpisan sporazum o slobodnoj
trgovini, no to nije jednostavno pitanje. Hrvatska jo nema sporazuma s
EUom i nije �lanica CEFTAe. No, unato� tome smatramo da Ma�arska i Hrvatska
mogu potpisati sporazum o slobodnoj trgovini uz pretpostavku da se
dogovorimo o racionalnim uvjetima. Mislim da za to sada postoje dobre
anse. Pregovori izme�u dvije zemlje ve� se vode i vjerujem da �e razgovori
potkraj ovoga tjedna u Zagrebu u�initi pomak i u tom pitanju.

* U Zagrebu �ete se sastati i s predstavnicima Ma�arske zajednice u
Hrvatskoj. Kako ocjenjujete njihov poloaj u odnosu na poloaj Hrvata i
ostalih manjina u Ma�arskoj?

- Pitanje Ma�ara koji ive u Hrvatskoj, kao i Hrvata u Ma�arskoj, tema je
koja se ne moe zaobi�i u razgovorima. No, ne smatram kako bi nas to
pitanje posebno optere�ivalo. �ini mi se posve prirodnim da nakon cijele
povijesti koja je doivljena u ovome srednjoeuropskom prostoru moramo
prihvatiti �injenicu da nae manjine ive izvan naih granica, u svim
zemljama.

* Drugoga dana svojega boravka u Hrvatskoj posjetit �ete Rijeku. to je
cilj toga posjeta i ho�ete li konkretno razgovarati o koritenju rije�ke
luke kao najblii ma�arski izlaz u svijet?

- Sastat �emo se s �elnicima Grada i regije, te �emo pritom dotaknuti sva
pitanja koja se ti�u Rijeke. Veseli me to su mi hrvatski prijatelji
ponudili tu mogu�nost. Naime, Rijeka je za nas strateka to�ka, jedan od
mogu�ih prostora naega izlaska na more. Nadamo se da �e se razviti i
gospodarski odnosi i suradnja izme�u Rijeke i nekih podru�ja Ma�arske.
Drugi smjer kojim se Ma�arska slui kao izlazom na more jest Kopar u
Sloveniji. Traimo mogu�nosti da s naom robom, ponajprije s proizvodima
prehrambene industrije, dospijemo do mora i to to jeftinije.

* Rekli ste da se gospodarski odnosi razvijaju vrlo povoljno. No, veliki je
nesklad izme�u izvoza i uvoza, na tetu Hrvatske. Vidite li neke stvarne
mogu�nosti da se to promijeni?

- Najnovija tendencija ukazuje da se, ipak, to stanje mijenja. Naime, 1998.
Ma�arska se aktiva znatno smanjila u odnosu na prijanje godine. Podaci za
prva tri kvartala prole godine upravo potvr�uju tu tendenciju. A ja bih
ponajprije elio da se pove�a opseg razmjene. Tako�er bih rado vidio mnogo
vie hrvatskih ulaganja u Ma�arskoj. Ma�arska bi Vlada vrlo rado
podupirala, makar i osnivanjem zajedni�koga gospodarskog povjerenstva,
nastojanja koja bi pospjeivala uzajamna ulaganja. Dodao ponavljam da je
slobodna trgovina u interesu obiju zemalja.

* Svjedoci smo fenomenu da nai ljudi iz Hrvatske odlaze u Ma�arsku i
kupuju jeftinu hranu. U �emu je tajna proizvodnje jeftine hrane u Ma�arskoj?

- To je relativna jeftino�a, ali ima vie sastavnih dijelova. Pritom ne
valja zaboraviti da oni koji u Ma�arskoj ive od poljodjelstva osje�aju da
je ta njihova gospodarska grana u krizi. Istodobno, fenomen o kojem vi
govorite dokazuje da se Ma�arska nalazi u konkurenciji, i to ne samo u
regiji nego i prema zapadnoj Europi. Upravo se sada vodi rasprava o
srednjoro�nom razvitku ma�arskoj poljodjelstva. Dakle, cijene obi�no
odre�uje potreba, nunost. Mnogo je u Ma�arskoj obitelji koje vode
poljoprivredno gazdinstvo na vrlo malim prostorima. Ti tradicionalni
proizvo�a�i trebaju prodati svoje proizvode po bilo kojoj cijeni. Na
primjer, kad �ovjek ode u blizinu hrvatske granice zaista se iznenadi
koliko su ondje znatno jeftiniji prehrambeni proizvodi nego to su u
sjevernome dijelu Ma�arske. Drugi je razlog tradicija. Ma�arsko
poljodjelstvo sada ulazi u fazu kada se pove�ava proizvodnja. Istodobno
razvitak poljoprivrede bit �e jedno od klju�nih pitanja vezanih za slobodnu
trgovinu.

***

4. D. �uretak, B. Kova�, I. Kustura i M. ari�, Ve�ernji list, 28. sije�nja
1999., str. 4.
SUCI VRHOVNOGA SUDA PLA�A UTROSTRU�ENA, PREKRAJNIMA VE�A 40 POSTO

Bezrezervnu potporu klubova zastupnika u Zastupni�kom domu dobio je ju�er
prijedlog Zakona o pla�ama sudaca i drugih pravosudnih dunosnika. Taj bi
zakonski prijedlog trebao poboljati stanje u pravosudu. Nakon njegova
donoenja vie nitko ne�e mo�i traiti alibi za loe stanje u pravosu�u jer
�e suci i pravosudni dunosnici biti primjereno pla�eni. Najvaniji su to
zaklju�ci rasprave o tom zakonskom prijedlogu.

Ministar pravosuda Milan Ramljak obrazloio je zakonski tekst na prvoj
ovogodinjoj sjednici Zastupni�koga doma. Rekao je kako �e se tim zakonskim
prijedlogom pla�e sudaca i pravosudnih dunosnika donekle uskladiti s
pla�ama dravnih dunosnika. Omjer pove�anja je 40 posto za prekrajne
sudove do 192. posto za suce Vrhovnog suda, a odnos izme�u najnie i
najvie pla�e jedan prema tri.

U trgova�kim sudovima pla�e previsoke?

Iako su podrali taj zakonski prijedlog, zastupniciv su u raspravi iznijeli
mnogo primjedaba koje se odnose na nesrazmjer u visini pla�a, previsoke
pla�e u trgova�kim sudovima, ali i na zahtjev da se pla�e sudaca i
pravosudnih dunosnika isplate retroaktivno od 1. studenoga 1998. kao to
je to slu�aj kod dravnih dunosnika. Anto �api� uime kluba HSPa smatra da
nije potrebno imati isti pristup pla�ama u trodiobi vlasti. Prema njegovu
miljenju, trebalo je po�i od pla�a op�inskih sudaca, gdje su problemi
najve�i i gdje je najtee raditi.

Pitanje odgovornosti sudaca ne smije se postaviti samo u odnosu prema
pla�ama, smatra Boo Kova�evi� (Klub LSa). On se zauzeo za utvr�ivanje
odgovornosti onih koji nisu raditi kako treba. Rekao je kako je Vlada
odgovorna za svjesno stvaranje kaosa u pravosudu te istaknuo kako ce, u
slu�aju toga zakona, biti potreban rebalans dravnoga prora�una. U ime
kluba HSSa Luka Trconi� zamjerio je to se taj zakon nije donio kada i
zakon o dravnim dunosnicima.

Stanove ne dobivaju

Mato Arlovi� u ime kluba SDPa podsjetio je na to da je u posljednja dva -
tri mjeseca sudbena vlast dola u nepovoljni poloaj u odnosu na izvrnu i
zakonodavnu. I on se zaloio za retroaktivnu isplatu, ali i prigovorio da
se pla�e sudaca odreduju prema pla�i predsjednika Sabora. To, smatra
Arlovi� dokazuje da je sudbena vlast ovisna o zakonodavnoj. Kao i neki
drugi zastupnici, mr. Arlovi� se usprotivio omjerima u pla�ama predvidenim
u zakonu. Uime kluba HSLSa �ur�a Adlei� smatra da taj zakon ne�e rijeiti
status sudaca ali da �e moda pridonijeti tomu da neki ostanu te da se neki
i vrate u sudove. Pridruila se onima koji trae retroaktivnu isplatu
pla�a, a upozorila je, govore�i o poloaju pravosuda i sudaca, na to da
nitko od njih, za razliku od vojske i policije, nije dobio stan. Smatra da
je spomenute pla�e trebalo vezati uz prosje�ne pla�e u dravi.

Sre�ko Bijeli� uime Kluba HNSa i IDFa usprotivio se �injenici da se tim
zakonom stvara hijerarhija u odnosu na pla�u predsjednika Sabora. Stoga se
zauzeo za dodatne konzultacije prije donoenja zakona s ljudima iz sudbene
vlasti te za donoenje zakona konsenzusom.

U nastavku sjednice raspravljalo se o izmjenama Zakona o zdravstvenom
osiguranju, i to istodobno o Vladinu prijedlogu i o prijedlozima koje su
uputili Vladimir eks (HDZ) i upanijski dom. Ministar zdravstva dr. eljko
Reiner predloio je da se neupla�eni doprinosi naplate s kamatima te da se
dugovi upanija rijee njihovim reprogramiranjem. Promjene u zdravstvenom
osiguranju naile su na oslonac i kod oporbenih zastupnika, ali im je
zamjerena okasnjelost te su isticali da o�ekuju i nove. Zastupni�ki dom
raspravio je i o Prijedlogu zakona o dravnoj agenciji za osiguranje
tednih uloga i o sanaciji banaka, kao i o Prijedlogu zakona o posebim
pravima iz mirovinskog osiguranja i o pravima na osnovi nezaposlenosti
zaposlenika u istarskim ugljenokopima "Topljak" d.d. Labin.

**
Grani�: SA SLOVENCIMA NISMO DOGOVARALI ZAMJENU TERITORIJA U ISTRI

Ministar unutarnjih poslova Ivan Peni� bio je najispitivaniji �lan Mateine
ekipe na ju�eranjem aktualnom satu, kojim je, nakon jednomjese�ne zimske
stanke, zapo�elo zasjedanje Zastupni�kog doma. Prvo pitanje Peni�u je
postavio Boio Kova�evi� (LS). Poto mu je Peni� nedavno odgovorio da
dokument o prislukivanju 78 gradana, objavljen u "Nacionalu", nije nastao
u SZUPu, Kova�evi� ga je pitao da mu onda pokae dokument SZUPa uveden pod
brojem koji se spominje u tom tjedniku. Ako nije SZUP, tko prislukuje
gradane, pitao je.

Peni� mu je najavio i pismeni odgovor, ali je ponovio da objavljeni
dokument nije SZUPov, da je otvorena istraga u MUPu o podrijetlu toga
materijala, ali da i zbog sudskoga postupka koji je u tijeku ne moe re�i
vie o istrazi. Gra�ani se ne prislukuju, rekao je, a metode se
primjenjuju samo na one koji su sigurnosni problem.

Kakve su to tajne ako su u novinama

�ur�a Adlei� (HSLS) pitala ga je zato, ako objavljeni dokument nije
vjerodostojan, u to ona sumnja, Dravno odvjetnitvo nije podnijelo tubu.
No, odgovor na to pitanje zaprijetio je predsjedavaju�i Vladimir eks
(HDZ), jer dravni odvjetnik nije �lan Vlade. Vlado Juki� (HSP) pitao je
Peni�a kako se to tite tajne u Hrvatskoj kad se razne vrste tajni mogu
pro�itati u novinama. Zaklju�io je kako je stranim obavjetajnim slubama u
Hrvatskoj dovoljno da �itaju novine ili �askaju s bivim dunosnicima kako
bi dobili sve informacije koje su im potrebne. Na to mu je Peni� odgovorio
da je u takvim situacijama zakonska obveza otkriti tko ima tajni dokument i
kako je do njega doao.

Ministru vanjskih poslova Mati Grani�u postavijeno je mnogo pitanja o
Prevlaci, Haakom sudu, Piranskom zaljevu. Anto Kova�evi� (HKDU) pitao ga
je dokad �e njegova diplomacija biti popustljiva i dokad �e Hrvatska
izru�ivati svoje ljude poni expressom Haakom sudu, dok se Srbima i
Bonjacima sudi u Srbiji i BiH. Dino Debeljuh (IDS) pitao ga je je li to�no
da se hrvatska diplomacija dogovorila sa slovenskom stranom o zamjeni
teritorija u Istri, a prava Juki� ho�e li Hrvatska Iraiti sankcije za SRJ
zbog pokolja na Kosovu.

Ministar Grani� najavio je opsenu raspravu o vanjskoj politici u Saboru i
zatvorenu sjednicu Odbora za vanjsku politiku idu�i tjedan, na kojoj �e
biti svi parlamentarni �elnici. Istaknuo je kako naa diplomacija nije
popustljiva, da se hrvatski ciljevi ostvaruju te da �e o odnosu s Haakim
sudom Sabor posebno raspravljati i zauzeti stajalite i o izru�ivanju. Tako
je djelomice odgovorio i na Kova�evi�evo pitanje ho�e li Tuta i tela biti
izru�eni Haakom sudu te dodao kako se njima u Hrvatskoj sudi prema zakonu.
Rekao je i da se Hrvatska nikad ni s kim nije dogovarala o zamjeni
teritorija.

Adlei�: Budia �e vratiti razliku pla�e

Anto �api� (HSP) pitao je zato zastupnici estorice koji su dali ostavke
na dunosti i dalje dobivaju dunosni�ke pla�e, iako ne rade svoj posao.
Premijer mu je Matea odgovorio da Vlada isporu�uje Saboru novac koji je za
to odre�en u prora�unu, a kako se on dalje raspodjeljuje, ovisi o pravilima
u Saboru. �urda Adlei� (HSLS) obavijestila je da bivi potpredsjednik
Sabora iz HSLSa Budia tu razliku upla�uje u poseban fond te da �e taj
novac biti vra�en.

Nekoliko su zastupnika zanimala pitanja iz pravosu�a, ali su ostali bez
odgovora jer je Seks objasnio da Vlada ne moe odgovarati na pitanja iz
toga djelokruga. Bez odgovora je, tako, ostao Marin Jurjevi� (SDP), koji je
pitao zato pravosudni dunosnici koji ne obavijaju dobro svoj posao
umjesto razrjeenja dobivaju unapredenje. Jednako je proao i Anto
Kova�evi� (HKDU) s pitanjem zato Vinko Sindi�i� nije optuen za ubojstva i
drugih Hrvata, to mu se moe dokazati, nego samo za ubojstvo Brune Bui�a,
za to nedostaje dokaza.

eljko Pavlic (HSLS) pitao je je li ukidanje prora�unskih isplata Uredu
pu�koga pravobranitelja opstrukcija njegova rada. Upitao je potom za
odgovornost MORHa zbog nediscipline na gradilitu autoceste kod Novog
Marofa, gdje se nedavno dogodila teka nesre�a.

Ministar financija kegro rekao je da Ministarstvo financija nije nikoga
zakinulo te da je pu�ki pravobranitelj Ante Klari� cijeli slu�aj stvorio
radi vlastite promocije. Ministar obrane Miljavac, pak, odgovorio je kako
se uvode stroge mjere, da se gradilite pokuava izolirati, ali da se mora
uvaiti �injenica da je intenzitet radova velik, pa se, na alost, ni
nesre�e ne mogu izbje�i.

**
Oporba bi Vukovi�a u mirovinu, a HDZ u Ustavni sud

Protiv smo toga da se Milana Vukovi�a, predsjednika Vrhovnog suda RH,
unato� loem stanju u sudstvu, nagraduje mjestom suca Ustavnog suda
Hrvatske - govorili su ju�er zastupnici oporbenih stranaka u upanijskom
domu Sabora. Kolege iz vladaju�e stranke odgovarali su im pitanjem: "Zar bi
bilo bolje da se za to mjesto kandidirao bivi tuitelj komunisti�kog reima?"

Ve�ina oporbenih zastupnika Vukovi�a dri odgovornim za vrlo teko stanje u
sudstvu. Podsje�ali su na to da je o tom problemu u svojoj poslanici
govorio i predsjednik Tu�man te da je Vukovi� nakon toga izjavio kako se
prepoznao u toj looj ocjeni. Oporbenjaci su tako�er pitali zato se dvije
godine �ekalo na popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, a sada se to radi
preko no�i. Pretpostavljaju stoga da se to mjesto �uvalo ba za Milana
Vukovi�a.

HSLS, SDP, HSS i LS u upanijskom domu prosvjedovali su, ina�e, i na
ju�eranjoj konferenciji za novinare protiv na�ina na koji HDZ eli
smjestiti Milana Vukovi�a iz Vrhovnog suda u Ustavni sud. Oni dre da �e to
izazvati i me�unarodne probleme.

U ivotopisu ni rije�i o struci

Ratko Mari�i� (SDP) je u raspravi upozorio: "Objavljen je i stav sudaca
Ustavnog suda o predloenom kandidatu. Moemo li me�u njih sada unijeti
jedan takav razdor?". Ankicu Mami� (LS) za�udio je ivotopis Milana
Vukovi�a u kojem "nema ni rije�i o struci i stru�nosti". - Gospodin Vukovi�
je 1933. godite i pravosu�u bi se u�inila usluga kad bi mu se zahvalilo na
dosadanjem radu i poslalo ga se u mirovinu koja mu ne�e biti mala -
naglasio je Josip Kukuljan. Ivan Nini� (SDP) ne slae se s ostavkom, ve�
trai razrjeenje Vukovi�a s mjesta predsjednika Vrhovnog suda ocjenjuju�i
da je njegova odstupnica �ista trgovina uvjetovana izborom za suca Ustavnog
suda.

Tereza Ganza Aras (LS), govore�i o Vukovi�u, naglasila je da sudac Ustavnog
suda ne moe biti netko tko je svojedobno izjavio da borci naroda koji se
brani ne mogu po�initi zlo�ine. Na to joj je Slobodan Lang (HDZ) objasnio
da Vukovi� nije tako mislio, ve� da je elio kazati kako se ne moe
izjedna�iti krivnja agresora i onoga tko se brani. Nakon toga Tereza Ganza
Aras povukla je taj dio svojeg istupa. No, zaklju�ila je kako je izbor
Vukovi�a za suca pokuaj ovtadavanja Ustavnim sudom partijskim i
revolucionarnim metodama.

Aralica alostan zbog pisma sudaca

U obranu Vukovi�a stali su zastupnici vladaju�e stranke isti�u�i njegovu
hrabrost da u vrijeme komunisti�kog reima zastupa okrivljenike u
politi�kim procesima. Ivan Aralica (HDZ) pretpostavio je da napadi na
Vukovi�a od dijela njegovih kolega dolaze i zbog knjige u kojoj ih je
spomenuo opisuju�i politi�ke procese u bivoj dravi. Raalostilo ga je,
kazao je, pismo sudaca Ustavnog suda jer ne shva�a kako kolege o kolegi
mogu na takav na�in govoriti.

- Nekome smeta to to �asni hrvatski domoljub postaje sudac Ustavnog suda,
a kad bi se mene pitalo, takve bih postavljao na brojna mjesta - kazao je
Jure Buri� (HDZ). Njegov strana�ki kolega ivko Kolega zaklju�io je: -
Vukovi� mnogima smeta ne zbog dananjih, nego zbog nekadanjih svojih
stavova i zbog hrabrosti da ih javno brani.

U nastavku sjednice zastupnici su dali rok od dva mjeseca Ministarstvu
zdravstva da izradi prijedlog zakona o spre�avanju narkomanije te podrali
prijedlog Zakona o pla�ama sudaca. Ponovno �e se sastati 2. velja�e u 10 sati.



~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~