🚀 go-pugleaf

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
28. 01. 1999.

SADRZAJ:

POVRATAK I OBNOVA
10.  VE U �ETVRTAK RASPRAVLJA O IZVJE�U O HRVATSKOJ
11.  OESS: VISOK BROJ ETNI�KIH INCIDENATA
12.  SPOMENIK POGINULIMA U OBRANI
13.  JESAM LI DOISTA U SLAVONSKOJ METROPOLI?
14.  HO�E LI 38 SRPSKIH NASTAVNIKA DOBITI OTKAZ?
15.  POVRATNI�KI DOMOVI JO BEZ STRUJE I VODE!
16.  OBNOVA STOTINJAK KU�A
17.  KNIN I KISTANJE DOIVLJAVAJU DEMOGRAFSKI BUM, DRNI BEZ MLADEI
18.  TROKOVE SKELE PREUZIMA UPANIJA
19.  SPRIJE�ITI VERC CIGARETAMA I ALKOHOLNIM PI�IMA

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

POVRATAK I OBNOVA

***

10. Hina, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 1.
VE U �ETVRTAK RASPRAVLJA O IZVJE�U O HRVATSKOJ

STRASBOURG, 27. sije�nja - Odbor za monitoring parlamentarne skuptine
Vije�a Europe (VE), u srijedu je na sastanku u Strasbourgu, uvrstio u
dnevni red za �etvrtak izvje�e o Hrvatskoj. Uz arka Domljana i grofa
Eltza, koji su stalni �lanovi Odbora, na sastanku Odbora nazo�an je i
Stjepan Radi� iz oporbe. On je najavio da �e u raspravi o izvje�u izloiti
stajalita oporbe, u ime HSSa, te SDPa i HSLSa, koji su ga na to ovlastili.
Upoznat �e Odbor i s razlozima nesudjelovanja oporbe u radnim tijelima
Sabora i u izaslanstvu u VEu. arko Domljan ocjenjuje da je tekst sadanje
verzije izvje�a o Hrvatskoj "korektan". Prihva�a se, kae Domljan, da je u
odredenim podru�jima ostvaren napredak, a izraavaju se "zabrinutosti" zbog
sporosti u ostvarenju svih obveza koje je Hrvatska preuzela pristupaju�i VEu.

U izvje�u je, primjerice, konstatacija da je Hrvatska ostvarivala te
obveze, ne samo kao zemlja u tranziciji, nego i izlaze�i iz rata i ratnih
razaranja, to nije bio slu�aj sa ostalim novoprimljenim �lanicama VEa. U
nacrtima rezolucije i preporuke ministarskom odboru su i pozivi dravama
�lanicama VEa da pove�aju svoje financijske doprinose akciji za
razminiranje u Hrvatskoj, te da ponude ve�u financijsku pomo� za obnovu i
razvoj ratom razorenih podru�ja. Medu temama o kojima se izraavaju
"zabrinutost", ili iznose ocjene izvjestitelja VE o nedovoljnom ili
presporom napretku su pitanja reforme izbornog zakona, odustajanje od
privatizacije tre�eg programa HTVa , te vie pitanja u vezi s povratkom
Srba ili razlozima zbog kojih neki od njih i dalje naputaju Hrvatsku.
Spominju se pritom i problemi povratka prognanih Hrvata i ukazuje na zna�aj
pomirbe.

***

11. Hina, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 2.
OESS: VISOK BROJ ETNI�KIH INCIDENATA

ZAGREB, 27. sije�nja - Broj incidenata u Podunavlju, osobito etni�ki
motiviranih, za ovo je doba godine visok, rekao je u srijedu u Zagrebu
glasnogovornik misije OESSa u Hrvatskoj Mark Thompson. OESS smatra da Vlada
jo nije poduzela jasne i uvjerljive korake u provedbi Programa uspostave
povjerenja koji je donijela u listopadu 1997., rekao je glasnogovornik
misije na redovnoj konferenciji za novinare. "Ako hrvatska Vlada ne poduzme
jasne korake prema izgradnji povjerenja izme�u pripadnika hrvatske i srpske
zajednice u svim podru�jima pogo�enim ratom, a osobito u Podunavlju,
vjerujemo da �e se taj trend (etni�ki motiviranih incidenata) nastaviti
kako �e se, s ljepim vremenom, vra�ati povratnici", rekao je Thompson.

***

12. . Mataija, Ve�ernji list, 28. sije�nja 1999., str. 9.
SPOMENIK POGINULIMA U OBRANI

GOSPI� - Majke, o�evi, supruge, suborci i sugra�ani, uz potporu gradske
uprave, podignut �e vojnim i civilnim braniteljima grada na Nov�ici spomen
obiljeje. Ideja je potpuno zaivjela prolotjednom odlukom gospi�kog
gradona�elnika Koli�a, kojim imenuje Odbor za pra�enje podizanja spomenika.
Na taj �e se na�in brojni Gospi�ani oduiti onima koji su poloili svoj
ivot za slobodu ovoga grada, djece i njihove budu�nosti.

Za predsjednika Odbora imenovan je dogradona�elnik prof. Ivica Mataija. -
Rije� je o ideji staroj ve� nekoliko godina. Potaknuli su je Udruga
roditelja, udovica i dragovoljaca Domovinskog rata grada Gospi�a koju je
lokalna samouprava podrala. Spomenik poginulim braniteljima podignut �emo
na Trgu Alojzija Stepinca u sreditu grada. Ovih dana raspisat �emo javni
natje�aj za idejno rjeenje - naglaava dogradona�elnik Mataija.

Odboru i autorima zada�a ne�e biti laka, jer osim zadanih obiljeja,
viegodinja pri�a o okrutnosti srpskog agresora, junatvu i rtvi
branitelja za obranu Gospi�a mora biti "ispri�ana" na nekoliko �etvornih
metara ve� osiguranog prostora, uvaavaju�i i ambijentalno obiljeje. -
Idejna rjeenja bit �e i javno predstavljena da bi ih Gospi�ani mogli
vidjeti i o njima pismeno dati svoj sud. Odluka ne�e biti "birokratska",
ve� potkrijepljena argumentima - kae Mataija.

***

13. Mirko Vukoti�, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 11.
JESAM LI DOISTA U SLAVONSKOJ METROPOLI?

Prilaze�i Osijeku, putnik namjernik teko �e ste�i dojam da prilazi gradu s
vie od 100.000 stanovnika, koji se moe pohvaliti viestoljetnom
tradicijom, srednjoeuropskom pripadnosti i nazivom metropole, pa makar i
slavonske. Da ste u Slavoniji bit �e vam asno po naslagama blata na cestama
koje za sobom, nekanjeno, ostavljaju poljoprivredni strojevi, te po
irokoj ravnici nz koju se pogled daleko prua, pa je teko sakriti ono to
bi trebalo. Na alost, toga je u posljednje vrijeme uistinu mnogo. Dolazite
li iz smjera �akova, izme�u Livane i �epina do�ekat �e vas autootpad koji
neodoljivo podsje�a na one koji vas do�ekuju pokraj Zra�ne luke
Sur�inBeograd. Plodna je slavonska oranica, a za koju godinu gra�evinsko
zemljite na kojemu bi se spojiii Livana i �epin, pretvorena u ruglo koje
je i veliki ekoloki problem. Na Zapadu, kojemu toliko teimo, autootpad
smije biti samo na betonskim nepropusnim podlogama, a ne na zemlji. Samo je
litra motornog ulja dostatna za trajno one�i�enje 100.000 litara vode, a
zamislite koliko ulja, antifriza, goriva, kiseline i �ega sve ne ist,je�e
iz ote�enih i ostarjelih automobila. Samo kilometar dalje neugledna vas
plo�a obavjetava da ste uli u Osijek.

Juna industrijska zona odaje poslovnu i gra�evinsku ivost, no kada na
nadvonjaku preko zaobilaznice, umjesto Osijeka, ugledate jo jedan
autootpad i zaputeno zemljte s lijeve strane, ne moete povjerovati da je
to mogu�e. U tijeku je i zatrpavanje oblinjeg bajera, a time i iznoenje
novih koli�ina blata na cestu, a na samo ste dvije minute od gradskog
sredita! Zapadni se prilaz gradu, ako se izuzme kroni�no odlaganje sme�a
uz junu zaobilaznicu, jo moe smatrati najure�enijim, no nipoto
zadovoljavaju�im. Odgovorni, ako se uop�e zna tko su oni, najvie
opravdanja imaju za neure�eni isto�ni i sjeverni prilaz gradu jer ih zbog
rata i poslijeratnih zbivanja nije bilo mogu�e urediti i postaviti okomitu
prometnu signalizaciju. Osim toga, na pojedinim je dijelovima opasan za
ivot i sam silazak s kolnika. Jasno je da je nemogu�e preko no�i urediti i
obnoviti u ratu unitene objekte, jasno je i to kako je teko kontrolirati
arhitektonska divljanja novokomponiranih gradskih bogatuna koji svojim
nazovi vilama nagr�uju izgled nekada vrlo skladnog grada. Me�utim, ono to
se s relativno malo novca moe u�initi jest postavljanje kvalitetnih
gradskih obiljeja i razumljivih putokaza, kao i pokloniti malo vie
pozornosti tomu tko i to radi uz najfrekventnije gradske prometnice i
ho�emo li od srednjoeuropskog grada na�initi blatnu selendru ili zaseok iz
kamenjara.

***

14. I. Getto, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 13.
HO�E LI 38 SRPSKIH NASTAVNIKA DOBITI OTKAZ?

BELI MANASTIR - Prekju�eranji prvi slubeni posjet ministra prosvjete i
porta Boidara Pugelnika Baranji najavio je rjeavanje problema koji ve�
due iritira hrvatske prosvjetare na tom podru�ju i roditelje djece
povratnika. Pro�elnica upanijskog ureda za prosvjetu Ksenija Zboil
upoznala je Ministra sa stanjem u kolstvu, u hrvatskom Podunavlju te
upozorila na 38 u�itelja i nastavnika koji primaju pune pla�e, a nemaju
odra�en ni jedan sat nastave, te odbijaju deurstva i sjede u zbornici.
Osim toga, u baranjskim kolama radi i 65 nastavnika i u�itelja koji nemaju
punu normu, te je popunjavaju radom u nekoliko kola. Ve�inom je rije� o
osobama srpske nacionalnosti, a nekolicina na posao dolazi iz SRJ. Rije� je
o hrvatskim gradanima koji su u me�uvremenu prodali ku�e u Podunavlju i
odselili u SRJ, ali su zadrali hrvatsko dravljanstvo i imaju prijavljeno
prebivalite u Hrvatskoj, obi�no kod robine ili prijatelja.

Ona je jo jedanput upozorila na to kako je apsurdno da u dananje vrijeme,
kada u raznim poduze�ima, primjerice u "Belju", ljudi rade a mjesecima ne
primaju pla�u, srpski nastavnici ne rade a primaju pla�e. Takva situacija
iritira povratnike, to je i razlog potpisivanja nekoliko peticija. Do
takvog je apsurda dolo zbog sporazuma potpisanog izme�u Vlade RH i
UNTAESa, u kojem se kae kako se mora preuzeti i omogu�iti radni odnos svim
prosvjetarima zate�enim u vrijeme mirne reintegracije u kolama, to vie
to ispunjavaju zakonske propise za odravanje nastave (stru�na sprema,
itd). Me�utim, prologodinjim odlaskom velikog broja srpske djece potreba
za nastavnicima koji predaju na srpskom jeziku sve je manja. Ministar je
prekju�er izjavio kako "u�iteljima i nastavnicima koji ne ele ili nisu u
stanju raditi prema hrvatskom planu i programu nije mjesto u kolama", pa
baranjska javnost s pravom o�ekuje da to najavljuje kona�no rjeenje jednog
od �estih kamena spoticanja na tim prostorima. Na redu je ministar da
djelima opravda svoju rije�.

***

15. G.�., Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 14.
POVRATNI�KI DOMOVI JO BEZ STRUJE I VODE!

�ELETOVCI - Tipi�an primjer povratni�kog sela u kojem obnova infrastrukture
kasni za obnovom obiteljskih ku�a te tako prije�i povratak prognanika su
�eletovci, selo u sastavu op�ine Nijemci. To je selo tijekom rata posve
uniteno, pa od 250 tamonjih obiteljskih ku�a, kako je utvrdila Komisija
za procjenu ratnih teta, samo dva posto nije kategorizirano u one najvie
kategorije ote�enja. Prema rije�ima Ivice Klema, na�elnika Op�ine Nijemci,
u proteklom je razdoblju u �eletovcima obnovljeno 130 obiteljskih ku�a. Od
prijeratnih 849 stanovnika �eletovaca u selo se vratilo samo desetak
obitelji. to vie, i te povratni�ke obitelji ive u vrlo tekim uvjetima.
Naime, pristupne ceste i ceste u mjestu u loem su stanju, a obnovljene
ku�e jo su bez struje i vode. Me�utim, ovoga prolje�a i u �eletovcima bi
se trebao intenzivirati povratak. Struja, koja do sada nije bila
priklju�ena zbog nerazminiranih povrina oko trafostanice u Nijemcima, u
�eletovce �e sti�i krajem sije�nja, a s prvim ljepim danima o�ekuju se i
radovi na lokalnom vodovodu. U ovogodinjoj gra�evinskoj sezoni o�ekuje se
i nastavak obnove preostalih ote�enih obiteljskih objekata. Tako�er, do
ljeta se o�ekuje zavretak radova na podru�noj �etvorogodinjoj koli, a
ove se godine planira i sanacija zgrade Mjesnog ureda, u sklopu kojeg �e
profukcionirati i potanski ured.

***

16. K.I., Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 16.
OBNOVA STOTINJAK KU�A

DRAGALI� - Ove godine Ministarstvo obnove i razvitka utvrdit �e plan
gradnje stotinjak ku�a u op�inama od posebne dravne skrbi zapadnog dijela
Brodskoposavske upanije. Na temelju ugovora o obnovi op�ine Dragali� koji
je op�ina potpisala s njema�kom nevladinom organizacijom ASB, na podru�ju
op�ine za Srbe povratnike obnovit �e se 30 ku�a. Ku�e �e se obnavljati u
selima Mai�, Medari, Donji Bogi�evci, Gorice i Poljane i za njihovu obnovu
izdvojit �e se 1,2 milijuna DEM. Prema rije�ima Alfonsa Peetersa,
predsjednika njema�ke organizacije ASB, koja je partner Europske komisije,
to predstavlja jedinstven korak u programu koji provode s ciljem pomo�i u
ubrzavanju povratka u svim smjerovima, reintegraciji, procesu obnove i
doprinosu regionalnoj gospodarskoj revitalizacip u Hrvatskoj.

***

17. Jadranka Klisovi�, Vjesnik, 28. sije�nja 1999., str. 7.
KNIN I KISTANJE DOIVLJAVAJU DEMOGRAFSKI BUM, DRNI BEZ MLADEI

KNIN, 27. sije�nja - Nakon vojno - redarstvene akcije "Oluja", na
oslobo�enim podru�jima Knina, Drnia i Kistanja ivjelo je samo nekoliko
stotina itelja, i to mahom Hrvata koji su duge ratne godine odlu�ili
proivjeti na svom pragu. Nedugo potom po�eo je povratak itelja na
novooslobodeno podru�je ibensko - kninske upanije. Knin je u meduvremenu
doivio pravi demografski bum koji, po svemu, zasluuje posebnu analizu.
Danas u Kninu, prema rije�ima gradona�elnika Josipa Odaka, ivi oko 22
tisu�e itelja.

Grad je strelovito rastao, tako da mlada populacija koja danas uglavnom
nastanjuje Knin i mjesta koja mu gravitiraju, zahtijeva poseban tretman.
Ve� prvu godinu nakon "Oluje" vidjelo se da Knin nastanjuju mladi ljudi.
Mjesta u kolskim klupama nije bilo dovoljno ni tada a nema ih ni danas, pa
se nastava odrava u tri smjene a dobiti mjesto u vrti�u pravi je dobitak.
Kninsko gospodarstvo, medutim, nikako da se oporavi, a bez radnih mjesta
mladi stanovnici Knina teko �e opstati na ovom podru�ju.

Gradi� Kistanje je, kao i Knin, ubrzo nakon "Oluje" doivio natalitetni
bum. Kistanje su, naime, prije oko dvije godine po�eli naseljavati Hrvati
iz Janjeva. Od Paka Eraka, na�elnika Kistanja, saznajemo da u Kistanju
obitelji imaju prosje�no �etvero djece. U prstenu Knina i Kistanja nalazi
se Drni koji je, saznajemo od Ante Jerkovi�a, biveg predsjednika
Zajednice prognanika i povratnika, davne 1971. godine brojio �ak 36.600
itelja koji su nastanjivali 840 �etvornih kilometara. Poois stanovnitva
iz 1991. godine, pokazao je da se broj itelja osjetno smanjuje jer je na
istom podru�ju dakle u Drniu, Promini, Unei�u i Rui�u, tada ivjelo
24.000 stanovnika. Danas ih na tom podru�ju ivi tek oko 13 tisu�a.

Zabrinjava, veli nam Ante Jerkovi�, to Drni danas nastanjuju uglavnom
stariji ljudi, o �emu svjedo�e i podaci upnog ureda. Naime, nedavno je
drniki upnik izjavio kako u Drniu vie osoba umire nego ih se rada.
Jerkovi� dri da je glavni razlog zbog kojeg mladi izbjegavaju povratak u
svoj grad loe stanje gospodarstva i to potkrepljuje brojkom koja govori da
je prije u Drniu u sektoru gospodarstva radilo vie od tri tisu�e Drniana
a danas - tristotinjak. Drni je na alost, za razliku od susjednih gradova
Knina i Kistanja, grad starih osoba.

***

18. L. Ani�i�, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999., str. 13.
TROKOVE SKELE PREUZIMA UPANIJA

BELI�E - �ini se da je skela kod Beli�a posljednjih nekoliko godina
nepresuan izvor najrazli�itijih pri�a i naga�anja. Ta, zasad, jedina
istinska ila kucavica to u ovom dijelu povezuje Slavoniju i Baranju i
zahvaljuju�i kojoj se proces povratka u "baranjski trokut" i susjedne
op�ine na lijevoj strani Drave znatno ubrzao, postala je i u posljednjih
nekoliko dana opet aktualna. Naime, �uju su pri�e i informacije o tome kako
je mogu�e da popularnu "kompu" preuzmu privatni poduzetnici (za sada jo
neimenovani), koji �e prijevoz skelom po�eti napla�ivati po cijeni i do
30ak kuna po osobnom automobilu! Kako je ta vijest uzbunila mnoge, posebice
one koji se skelom prevoze svakodnevno zbog odlaska na radno mjesto,
odgovor smo pokuali potraiti u II. rije�nom zdrugu, koji upravlja skelom.
"Do mene takve informacije nisu dole", kae zapovjednik II. rije�nog
zdruga, brigadir Vlado Grozdani�, "i o tome nita ne znam. Jedina
informacija kojom mi raspolaemo jest da bi, u skladu s ve� postignutim
dogovorima sa upanijom, skela bez nov�ane naknade trebala prevoziti sve
dok se na ovom mjestu ne sagradi obe�ani most", najavljuje. No, tako�er
dodaje da su i skela, a i brod u iznimno loem stanju te da su neprestani
trokovi za popravke izuzetno visoki i stoga nemalo optere�enje za Hrvatsku
vojsku. Pa i posljednji primjer, kada je dolo do kvara na brodskom motoru,
zbog �egaje prijevoz privremeno prekinut dok nije stigla ispomo� iz
"Vodogradnje" (a i ina�e je, posebice ove jeseni i zime, dolazilo do
u�estalih prekida u vonji zbog magle i niskog vodostaja), najbolje govori
da je ovaj na�in prijevoza za petstotinjak vozila, koliko svakodnevno ovuda
pro�e, neadekvatan na�in povezivanja dviju hrvatskih regija. Kako od
obe�anog mosta, osim obe�anja, .zasada nema ni "m", sve su o�i i nade uprte
u upaniju, gdje bi se ve� ovih dana trebao posti�i na�elan dogovor oko
preuzimanja trokova rada skele kod Beli�a, i tako dodatno rasteretiti
ionako plitke prognani�ke depove.

***

19. K. Lipi�anin, Glas Slavonije, 28. sije�nja 1999.
SPRIJE�ITI VERC CIGARETAMA I ALKOHOLNIM PI�IMA

STARA GRADIKA - Na grani�nom prijelazu Stara Gradika u posljednja dva
dana carinski djelatnici vra�ali su putnike koji su imali namjeru i�i preko
Save u Republiku Srpsku u oping, uz upozorenje kako vie ne mogu prenositi
robu koja se ina�e mogla prenijeti do vrijednosti 300 kuna, bez carine. O
�emu je, zapravo, rije� doznali smo u Carinskoj ispostavi u Osijeku, gdje
su rekli da se i nadalje moe bez carine prenijeti roba do 300 kuna koja
nije trgova�kog karaktera. Prema procjeni carinskog djelatnika, sukladno
definiciji stranog putnika, putnici koji prelaze grani�ni prijelaz Stara
Gradika jednom dnevno mogu prenijeti robu kojaje s porezom stroe
optere�ena. Doma�i putnici koji to �ine i po nekoliko puta od ju�er vie ne
mogu prenijeti ni jedno alkoholno pi�e ni teku cigareta. Svakodnevno
kolone pjeaka i po nekoliko puta dnevno prelaze u Republiku Srpsku
kupuju�i ivene namirnice, ku�ne potreptine, cigarete, odje�u, to je
tamo upola jeftinije nego u Hrvatskoj. Hrvati iz Oku�ana, Nove i Stare
Gradike, Zagrep�ani i stanovnici okolnih mjesta odlaze u Bosansku Gradiku
te u tamonjim trgovinama i na trnici kupuju sve za svoje dnevne ku�ne
potrebe. Zbog toga to Hrvati sve vie deviza ostavljaju u Republici
Srpskoj, sve je manje kuna u blagajnama trgovaca u novogradikom kraju, a
zbog toga su sve u�estaliji i e�i prosvjedi.

Trgovci se ale kako im se zbog kupnje u Bosanskoj Gradiki promet smanjio
za 20 - 40 posto. ale se i zbog toga to Hrvati u R Srpskoj hrvatske
proizvode kupuju po znatno niim cijenama. Sve je to utjecalo da se pootre
carinski propisi i mjere kod u�estalog prelaenja, i po nekoliko puta
dnevno, i prenoenja alkoholnih pi�a i cigareta kojima se vercalo u
Hrvatskoj, kau u Carinskoj ispostavi u Osijeku. S druge strane,
prognanicipovratnici, a i drugi hrvatski dravljani pritisnuti socijalnom
zbiljom i sve tanjim ku�nim budetom isti�u kako je rije� ipak, o tritu.



~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar     Tel:   385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3            Fax:   385 1 / 455 0700	
10.000 Zagreb                 E-Mail:   vijesti@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web:       http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio:	   http://www.hic.hr/radio/	
Pretplate: vijesti@hic.hr
           http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~